x

7 iznenađujućih činjenica o vašem probavnom sistemu!

Taman ste se fino najeli i čekate da ručak dobro ``provari``? Donosimo vam nekoliko zanimljivih stvari o probavnom sistemu koje možda niste znali.

Probavni sistem ima dvije glavne funkcije: pretvara hranu u materije potrebne vašem tijelu i rješava se `otpada`. Kako bi dobro obavljao svoj posao, probavni sistem zahtijeva saradnju mnoštva organa u našem tijelu. Donosimo vam 7 zanimljivosti vezanih uz ovu tematiku koje bi vas mogle iznenaditi.

1. Nije potrebna gravitacija da bi se hrana spustila do želuca. Veći dio posla zapravo odrade mišići u jednjaku koji se stežu i opuštaju i tako guraju hranu prema dole, piše LiveScience.

2. Deterdženti za rublje vrlo su slični našem probavnom sistemu. Bar što se tiče enzima koji se u njih ubacuju kako bi razgradili mrlje. Među tim enzimima su i proteaza, amilaza i lipaza.

3. Površina tankog crijeva je golema. Ono je dugo oko 7 metara i promjera 2,5 cm. Na temelju ovih brojki lako se preračuna da mu je površina oko 0,6 kvaratnih metara, ali - iznenađenje - zbog nekoliko različitih faktora, tanko crijevo se razvlači do površine od nevjerovatnih 250 kvadratnih metara!

4. Vjetrovi zaudaraju zbog bakterija iz probavnog sistema. Nastaju kombinacijom progutanog zraka i plinova nastalih fermentacijom bakterija u probavnom traktu.

5. Želudac se mora braniti sam od sebe. Ćelije smještene uz unutrašnju stjenku želuca dnevno izlučuju oko dvije litre klorovodične kiseline koja ubija bakterije i pomaže u razgradnji hrane. Ipak, ta je kiselina vrlo agresivna pa se želudac mora braniti od nje. To `odrađuje` zahvaljujući sluzi na `podstavi` želuca koja se obnavlja svaka dva nedjelje.

6. Kruljenje želuca može vas uhvatiti bilo kada, ne samo kad ste gladni. Taj zvuk nastaje zbog peristaltike u želucu i tankom crijevu. Samo što, kada je želudac prazan, nema što zaglušiti taj zvuk pa je kruljenje želuca, kad ste gladni, puno glasnije nego inače.

7. Gutač mačeva pomogao je usavršavanju modernog endoskopa - instrumenta kojim se pregledavaju šupljine u ljudskom tijelu. Do 1868. godine endoskopi su bili nefleksibilni pa je njemački ljekar Adolf Kussmaul u pomoć pozvao profesionalnog gutača mačeva koji je moga progutati gotovo pola dugi instrument koji je Kussmaul dizajnirao.

Izvor: dnevnik.hr/ekskluziva.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.