Anemija: Šta jesti ako ste slabokrvni?!

Šta je anemija? 

Anemiju opisuje smanjeni broj crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili hemoglobina u krvi. Često se smatra da je uzrok anemije smanjeni unos željeza hranom, međutim uzroci anemije mogu biti različiti:

povećane potrebe za željezom

poremećaj u apsorpciji željeza iz probavnog siatema

smanjen unos željeza putem prehrane

razne bolesti, hronična krvarenja.

Osim željeza, za kvalitetan rad crvenih krvnih stanica potreban je vitamin B12 i folat. Crvene krvne stanice prenose kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Bez dovoljno vitamina B12 i folne kiseline, crvene krvne stanice nisu dovoljno razvijene i ne mogu kvalitetno obavljati svoju funkciju. Primaran nedostatak željeza se očituje u jetri i koštanoj srži, nakon čega dolazi do smanjenog stvaranja crvenih krvnih stanica te naposljetku tek dolazi do razvijanja anemije, piše “Ordinacija“…

Anemija je vrlo česta kod osoba odrasle dobi, a osobito kod žena reproduktivne dobi. Populacije koje najčešće obolijevaju od anemije su dojenčad, djeca, adolescenti i trudnice.

Najčešći simptomi anemije uključuju slabost, krhke nokte, smanjen apetit, blijedu boju kože, glavobolje, kratak dah, vrtoglavicu, zujanje u ušima i drugo.

Željezo

Nedostatak željeza se često spominje kao uzrok anemije, iako ne mora uvijek biti tako. Željezo je bitan element za funkcionisanje ljudskog organizma koji učestvuje u transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biohemijskim procesima. Željezo je ugrađeno unutar crvenih krvnih stanica te primarno služi transportu kisika u krvi. Željezo se osim u krvi, u organizmu taloži u zalihama koje koristimo kada dolazi povećanje potražnje: trudnoća, veći tjelesni napori, bolest… U tom slučaju, željezo se troši iz zaliha, te ga je bitno nadoknaditi hranom. Ako prehrana nije adekvatna, a skloni smo smanjenim nivoima željeza u krvi, može doći do razvoja anemije.

Hrana bogata željezom i apsorpcija

Iznutrice i crveno krto meso su među najbogatijim izvorima željeza. Željezo koje se nalazi u navedenim namirnicama je hem oblik željeza koji je dostupniji za apsorpciju u ljudskom probavnom sistemu od naprimjer biljnog, ne-hem izvora željeza.

Biljni izvori željeza su razno zeleno lisnato povrće, mahunarke, sjemenke i neki orašasti plodovi, gdje se željezo nalazi u ne-hem obliku. Taj oblik je manje dostupan za apsorpciju, međutim apsorpciju biljnog izvora željeza povećava vitamin C. Upravo zato, razno zeleno lisnato povrće kombinujte s hranom koja je bogata vitaminom C (poput drugog povrća i raznog sezonskog voća). Bjelančevine mesa mogu poboljšati apsorpciju željeza iz životinjskog izvora, dok s druge strane, cjelovite žitarice sadrže određene tvari, u prvom redu fitate, koji tu apsorpciju ometaju.

Željezo

U prosječnom načinu prehrane dnevni unos željeza hranom uglavnom nadmašuje potrebe, međutim apsorpcija je uopšteno mala (pet-deset posto od unjetog željeza).

Tvari koje ometaju apsorpciju željeza

Fitinska kiselina/fitati koja se primarno nalaze u cjelovitim žitaricama ometaju apsorpciju željeza (kalcijuma i cinka) iz hrane. Fitati u prehrani neće izazivati tegobe, osim ako se ne konzumiraju u prevelikim količinama. Kalcijum također smanjuje apsorpciju željeza, pa hranu bogatu kalcijumom i dodatke prehrani na bazi kalcijuma ne bi trebalo uzimati u isto vrijeme kad i hranu bogatu željezom. Ostali inhibitori uključuju fosfate, tanin (zeleni čaj), oksalate i karbonate.

Izvor: Cafe.ba/ekskluziva.ba