BUDITE NA OPREZU: Snažan bol u grudima najava srčanog udara!

Angina pektoris i infarkt su među malobrojnim bolestima koje doslovno izazivaju paniku i istinski strah za život. Nepodnošljivi anginozni bol u grudima koji se javlja iznenada, u dijeliću sekunde može da promjeni sve. Na ovo stanje su naročito osjetljive osobe koje su do tog trenutka mislile da su potpuno zdrave. S pravom, jer angina pektoris može da predstavlja prethodnicu srčanog udara, kada sve postaje mnogo komplikovanije.  

- Angina pektoris je najvažnija tegoba koja može da najavi srčani udar. Nastaje kao posljedica nedovoljnog snabdevanja krvlju srčanog mišića zbog suženja krvnih sudova srca. Angina pektoris je, zapravo, manifestacija ateroskleroze, odnosno nakupljanja masti na zidovima krvnih sudova. Ateroskleroza je degenerativno obolenje krvnih sudova, na čijim zidovima se osim masnoće sakupljaju još i kalcijum i vezivno tkivo. Ovi elementi stvaraju aterosklerotske pločice koje sužavaju lumen krvnog suda, tako da je protok krvi smanjen. Kad se on suzi za više od tri četvrtine, bolest je na pomolu - objašnjava profesor dr Arsen Ristić iz Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije.  

* Koji su faktori rizika i na koji način može da se utiče na njih?  

- Postoje promenljivi faktori rizika, kao što je pušenje, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, dijabetes, gojaznost, fizička neaktivnost, stres. Nasleđe je takođe veoma bitno za nastanak koronarne bolesti. Ukoliko postoje članovi porodice koji su bolovali od angine pektoris ili su imali infarkt, mnogo ranije treba intenzivnije primeniti preventivne mjere i posebnu pažnju obratiti na druge faktore rizika. Muškarci su u većem riziku da obole od angine pektoris u odnosu na žene prije menopauze. Ta razlika se kasnije gubi, pa žene u zrelom životnom dobu prestižu muškarce u pogledu rizika i za anginu pektoris i za srčani udar. Međutim, blagovremena korekcija faktora rizika je u svakom slučaju ključ preventive.  

* Šta to praktično znači?  

- Hipertenzija je, na primjer, izuzetno važan faktor rizika za obolevanje. Za snižavanje visokog pritiska najvažnije je izbaciti unos soli, regulisati tjelesnu težinu ukoliko je problematična, i početi sa upražnjavanjem fizičkih aktivnosti. Fizička aktivnost podrazumeva četiri do pet puta nedeljno brži hod u trajanju od 35 do 45 minuta. Ali, nikako samoinicijativno, bez prethodnog konsultovanja sa lekarom. Tokom fizičke aktivnosti neophodna je kontrola pulsa, a ukoliko on prelazi 100 otkucaja u minutu, odmah treba prekinuti i napraviti pauzu. Sva ova pravila posebno važe za ljude starije od 40 godina, a pogotovo ako ranije nikada nisu vježbali, a sada im zdravstveni problemi to nameću. Cigarete su još jedan vrlo ozbiljan razlog za pojavu angine pektoris i svih drugih bolesti srca i krvnih sudova. Čak i pasivno pušenje ima štetan uticaj.  

* Koji su simptomi angine pektoris?  

- Najupečatljiviji simptom je bol iza grudne kosti koji ima karakter stezanja, pečenja ili težine u grudima. Bol može da se širi u lijevu ruku ili u donju vilicu. Praćen je preznojavanjem u vidu ``hladnog znoja``, slabošću, malaksalošću, gušenjem ili čak gubitkom svesti. Za pacijenta je važno da ovaj bol razlikuje od drugih sličnih tegoba i nauči da prepozna mogući infarkt. U praktičnom smislu to znači da, ako bol ni poslijetri nitroglicerina uzetih na pet minuta ne prestane nakon 15 minuta, treba zvati Hitnu pomoć. U svakom slučaju, Hitnu pomoć ili najbližu zdravstvenu ustanovu neodložno treba zvati ukoliko bol u grudima traje duže od 20 minuta. To je ozbiljan signal za sumnju na srčani udar. A dok stručne službe ne stignu treba uzeti nitroglicerin i 300 mg aspirina. Osoba sa takvim bolom nikako ne bi smjela da sama sjedne u kola i krene kod ljekara. Ishod može biti fatalan, jer bolesnik u takvom stanju ne sme da vozi niti da se izlaže i najmanjem fizičkom naporu!  

POSEBAN OPREZ ZA DIJABETIČARE  

Dijabetes je veoma opasan faktor rizika za pojavu angine pektoris. Ukoliko se pri prvom pregledu ustanovi da su vrednosti šećera makar i minimalno povećane, treba pristupiti rigoroznom liječenju. Ovo je važno jer se radi o endokrinoj bolesti, čiji su ciljni organi kardiovaskularnog sistema! Ako se bolest ozbiljno ne shvati i liječi, može doći i do infarkta miokarda, ali i do naprasne smrti. Najgora kombinacija koja jednu osobu može da zadesi je pojava dijabetesa, hipertenzije i masnoća u krvi istovremeno.  

* Da li bolovi u grudima mogu da ukažu i na drugi zdravstveni problem?  

- Bol tipa proboda koji traje po nekoliko sekundi nikada nije angina pektoris. Treba upamtiti da anginu pektoris provocira fizički napor ili psihički stres, kao i naglo izlaganje hladnoći. Ovaj bol popušta prilikom odmora ili nakon stavljenog nitroglicerina pod jezik. Važno je takođe znati da se ovaj bol ne mijenja pri disanju niti pri pokretima tijela. Inače, bol u grudima koji liči na anginu pektoris može da se javi i kod drugih obolenja srca i kardiovaskularnog sistema, kao što je, na primjer, upala srčanog mišića ili srčane maramice, ali i u slučaju proširenja ili rascepa aorte kao i kod plućne embolije, gdje postoji zaglavljen krvni ugrušak u plućnoj cirkulaciji. Oštar bol u grudima koji se pojačava na udah može biti posljedica upale plućne maramice, a bol ispod grudne kosti na prazan stomak posljedica gastritisa ili čira. Reumatski ili mišićni bolovi takođe nekada mogu da liče na anginu pektoris.  

* Da li se angina pektoris javlja uvijek u istim okolnostima?  

- Angina pektoris može da se javi pri fizičkom naporu i da spontano prođe kada se bolesnik odmori. To je takozvana stabilna angina. Ali, ukoliko se tipični bolovi u grudima javljaju u miru ili i na najmanji napor, radi se o nestabilnoj angini. Ove osobe su pod većim rizikom da dožive srčani udar u odnosu na pacijente sa stabilnom anginom. Anginozni bolovi mogu biti uzrokovani i spazmom, odnosno grčenjem krvnih sudova, što je karakteristično za Prinzmetalovu anginu.  

* Kako se bolest dijagnostikuje i liječi?  

- Angina pektoris i srčani udar se prepoznaju na osnovu opisa tegoba i EKG zapisa. Kod bolesnika sa stabilnom anginom pektoris dijagnoza se potvrđuje testom opterećenja. Suština je da se bolesnik što ranije javi ljekaru, jer su tada posljedice mogućeg infarkta manje. Osnovni cilj liječenja je da se sačuva srčani mišić. To se postiže otapanjem tromba u srčanom krvnom sudu lijekovima, kao i mehaničkim otvaranjem začepljenja krvnog suda i ugradnjom žičanih proteza, odnosno stenta u krvne sudove srca. Moram da naglasim da je u zemljama gdje se primenjuju stentovi u liječenju infarkta, među kojima je i naša država, smrtnost obolelih prepolovljenja.

(Vecernje novosti)