Interview20&BHT1 – MARINA PENDEŠ: „Krajnje je vrijeme da sami sa sobom raspravimo da li želimo za sve građane ove države stabilnu i sigurnu BiH“

„Ovo je 11. obljetnica utemeljenja Oružanih snaga BiH i nešto prije obilježavanja te obljetnice na Predsjedništvu BiH, a na prijedlog Ministarstva odbrane usvojen je „Pregled odbrane“. To je jako bitan dokument jer govori o viziji Oružanih snaga u sljedećih 10 godina. Već dugi niz godina „Pegled odbrane“ kao dokument, koji definira kakve Oružane snage BiH u sljedećih 10 godina trebaju biti je bio tema rasprava unutar Ministarstva odbrane i unutar Predsjedništva BiH. U šestom mjesecu smo dostavili Predsjedništvu nacrt tog dokumenta, gdje su nam članovi Predsjedništva dali određene smjernice i mi smo te smjernice uspjeli usaglasiti, napraviti kompletan dokument. Smjernice se tiču toga da se određeni broj pripadnika Oružanih snaga sa 10000 smanji na 9200, da se aktivan boj pričuve smanji sa 5000 na 4600, smanjuje se broj lokacija sa 63 na 57 vodeći računa o entitetskom i regionalnom balansu, kada govorimo pogotovo o skladištima naoružanja i minsko- eksplozivnih sredstava i jednako bitno je to što je Predsjedništvo BiH dalo naznake da će dati potporu Ministarstvu odbrane, jer sastavni dio dokumenta „Pregled odbrane“ je i plan modernizacije Oružnih snaga, koji podrazumijeva izdvajanje značajnih financijskih sredstava u sljedećih 10 godina cca 350 miliona maraka, a to je pokazatelj opredjeljenosti vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga BiH da se taj procenat izdvajanja za odbranu koji do sad ili ove godine nije čak ni 1% GDP-a, povećava iz godine u godinu kako bismo mogli dostići bar 2% GDP-a. Mi u Ministarstvu odbrane bismo bili zadovoljni kad bi izdvajanja bila 1,4%. Ovim usvajanjem mi smo stekli uvjete da nastavimo reformski proces. Nastojimo zanoviti Oružane snage, napraviti adekvatan balans, jer jako je bitno da balans postoji u odnosu na broj vojnika, dočasnika i časnika. Želimo imati više od 50% vojnika, jer ipak je vojnik okosnica Oružanih snaga, a onda na uštrub časnika i dočasnika povećamo broj vojnika.“

O problemima s kojima se suočavaju Oružane snage u BiH:

„Problemi s kojima se Oružane snage suočavaju je to da ipak imamo značajan odlazak iz Oružanih snaga, prvenstveno vojnika, koji napuštaju Oružane snage BiH. Mislim da je razlog u zakonu koji definira da je 35 godina gornja granica gdje možemo potpisati ili produžiti ugovor s vojnikom, i drugo je relativno mala plata, iako je ta plata vojnika Oružanih snaga u BiH veća nego što je plata vojnika u Republici Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, ipak moramo računati da je vojnička odgovornost značajnija i veća. I vojnik i policajac trebaju imati adekvatnu i veću platu kako bi profesionalno i odgovorno obavljali svoj posao. Borjana Krišto je predložila da se ta granica poveća na 40 godina starosti vojnika, mi smo usvojili i dobili smo zadaću  da izanaliziramo i ja sam uvjerena da ćemo naći adekvatno rješenje.“

Ministrica odbrane u emisiji Interview20 govori o uknjiženju perpektivne vojne imovine, ali i o protivljenju iz Republike Srpske:

„Na području Federacije uspjeli smo rještiti pitanje 24 lokacije. Na području Republike Srpske smo riješili jednu lokaciju, u biti ona je kroz određene sudske sporove riješena. Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da se sa 63 lokacije smanji na 57 lokacija i to bi trebalo biti uknjiženo na Ministarstvo odbrane BiH. Naravno da postoji određena bojazan sa strane RS-a sa uknjižbom, jer oni to vezuju generalno sa imovinom. Ja sam uvjerena da će se promijeniti stajalište i na pdoručju RS-a, odnosno da će predstavnici vlasti Republike Srpske prepoznati tu bitnost rješavanja, odnosno uknjižbe perspektivnih lokacija.“

Na upit urednice Prašović Gadžo da prokomentira reagovanje boračkih udruženja u Republici Srpskoj i najave održavanja referenduma u RS-u, Marina Pendeš je kazala:

„Mislim da ponekad neko nemajući prave informacije možda izlazi u medije sa određenim polovnim informacijama. 2014 godine smo se suočavali s poplavama, mislim da su Oružane snage kao jedan jedinstven dio društva BiH, bez obzira na kojem su području bile, pokazale da su uistinu jedinstvene Oružane snage u BiH i pružile su punu potporu svima koji su se suočili s poplavama. Kada je u pitanju ta izjava o referendumu, mi se u Oružanim snagama ne bojimo u biti za ishod referenduma, odnosno kada je u pitanju imovina, knjiženje te imovine na pdoručju RS-a. Sigurna sam da građani Republike Srpske shvaćaju pravu vrijednost Oružanih snaga, mi smo to posljednjih godina pokazali, da smo dio bh. društva koji vodi računa o svakom građaninu BiH. Ja uopšte ne bih komentirala izjave određenih nevladinih organizacija, ipak Vlada RS-a nekad davno je dala saglasnost i ne može niko kazati da je reforma Oružanih snaga napravljena, a da svaki dio ovog društva nije u tome sudjelovao.“

O ulasku BiH u NATO savez i šta on znači za našu državu, minsitrica Pendeš je kazala:

„Članica NATO saveza ili članica Evropske unije ne možete postati ukoliko svi građani ne žele da budete dio takvog jednog saveza. Mislim da na svima nama u BiH je velika odgovornost kako bismo te odgovornosti koje vrijede u Evropskoj uniji isto vrijede u NATO približili svakom građaninu BiH i u biti pokazali da članstvo u NATO-u nas manje košta jer postanete dio jednog saveza kolektivne sigurnosti koji vam garantira mir, stabilnost, široko tržište, edukaciju, razmjene, a vrijednosti koje vrijede u NATO-u su vrijednosti koje vrijede i u EU. S jedne strane želimo i nemamo problema da postanemo članica EU, a s druge strane ima određena bojazan, barijera kada je u pitanju NATO savez. Mislim da je krajnje vrijeme da sami sa sobom raspravimo u biti šta uistinu želimo, da li želimo za sve građane i za mladost BiH stabilnu i sigurnu BiH i ja sam uvjerena da to možemo postići članstvom u NATO savezu. Možda ni mi u Ministarstvu odbrane nismo  dvoljno približili vrijendosti NATO-a, šta time dobivamo, koji su to benefiti koje BiH dobiva kako bi svaki građanin BiH ustvari razumio šta nama znači NATO za sigurnost i stabilnost. Ipak taj sustav sigurnosti i stabilnosti koji daje NATO je nešto što treba BiH, ne samo BiH nego to treba i Srbiji, iako ja naravno ne želim utjecati niti kazati nešto što nije spoljnopolitički cilj Republike Srbije, oni su se opredijelili za Evropsku uniju, ali vrijednosti ili reforme koje se provode u Republici Srbiji su ustvari reforme koje vrijede i u NATO savezu. Naravno da postoje određene veze između Rusije i Srbije i to je za mene razumljivo, ali to nije razlog da mi u BiH, državi koja je neovisna ne trebamo imati svoje spoljnopolitičke ciljeve.“