Izložba posvećena Alan Fordu

Galerija ``Boris Smoje``, 25. novembar, 18:00 h

U okviru ``Mjeseca italijanske kulture u Bosni i Hercegovini``, u galeriji ``Boris Smoje`` biće otvorena izložba posvećena Alanu Fordu. 

Alan Ford je italijanski strip Maxa Bunkera (Luciano Secchi). Strip je o grupi siromašnih tajnih agenata u Nju Jorku, često niskog morala. Iako je napravljen 1969. godine i nikada nije preveden na engleski, i dalje je popularan u Italiji i državama bivše Jugoslavije.

Iako je Alan Ford glavni lik, priča se obično ne zasniva na njemu. On je pristupio grupi slučajno, kada je zapisao pogrešnu adresu i umjesto u kompaniju gdje je trebalo da radi u marketingu, otišao je u Cvjećarnicu -- zapravo tajna baza grupe TNT.

Strip je parodija na klasične priče o tajnim agentima. Radnja se dešava u New Yorku, SAD, te se ismijavaju kapitalizam, rasizam i neke druge osobine kao aspekti američkog društva.

Max Bunker je zajedno sa crtačem Robertom Raviolom (Magnus), radio na ideji satire James Bonda tri godine prije nego što je strip objavljen petog mjeseca 1969. Prvi rukopis je napisan osmog mjeseca 1967, a dijalog je prekrojen četvrtog meseca slijedeće godine. U rukopisu su se našla šestorica glavnih likova (Alan Ford, Bob Rock, Sir Oliver, Šef, Jeremija i Grunf (Poslije i Broj Jedan), ali je odlučeno da se Sir Oliver izbaci iz posljednje revizije (jula 1968.), da ne bi bilo previše likova u prvom broju stripa. Raviola je odlučio da bazira crtež Alana Forda na irskom glumcu Peter O`Tooleu.

Prema rečima Maxa Bunkera, želio je da napravi strip koji ne pripada ni jednoj od tada definisanih kategorija, kao što su njegovi tamni stripovi (npr. Satanik ili Kriminal), ili tradicionalno smješni stripovi (npr.Asterix ili Lucky Luke).

Prvi broj stripa, imena ``Grupa TNT``, je bio loše prihvaćen. Slijedeći broj, nazvan ``Šuplji zub``, je izašao šestog mjeseca 1968, kada se pojavio i Sir Oliver, ali ovaj broj je i dalje bio pod uticajem prvog, te nije postigao komercijalni uspjeh. Dobra reputacija Alana Forda je porasla u narednim brojevima.

Karakter Broja Jedan je uvršten tek u jedanaestom broju, koji se zvao ``Broj Jedan``. Nosonja se pojavio u osamnaestom broju (``Pas za milijun dolara``), kada ga je usvojio Bob Rock.

Raviola je nacrtao prvih 75 brojeva, a 1975. ga je zamijenio Paolo Piffareiro. 1983. godine strip je promijenio izdavača, preselivši se u Max Bunker Press, a crtači su postali Raffaela della Monica i Giuliano Piccinnino. Takozvana ``afrička`` linija crtanja nije dostigla standarde prvih brojeva, a sada već postoji i ozbiljan problem prilagođavanja scenarija publici koja želi mlade, bogate i uspješne junake što je za strip kao sto je Alan Ford nemoguće jer su junaci upravo suprotno.