Jedan od najboljih ronilaca u BiH: Miljacka nije bila opasna rijeka, dok nisu postavljene vještačke preljevne brane!

Za tijelima dvojice nesretnih mladića, ekipe Gorske službe spašavanja Novi Grad Sarajevo, zajedno sa pripadnicima GSS-a Stanica Sarajevo, Federalne uprave Civilne zaštite, Kantonalne uprave civilne zaštite, SRK Neretve... nastavit će potragu i sutra od ranih jutarnjih sati, o čemu je “Avaz” već pisao. 

Vertikalna kretanja

U želji da nam razjasni nastalu situaciju i nešto više kaže o opasnostima Miljacke te svim tajnama koja ona krije, kontaktirali smo Mostarca Gorana Mitrića, jednog od dvojice instruktora za potragu i spašavanja na vodi i pod vodom GSS-a u Bosni i Hercegovini te člana Interventne spasilačke službe čiji je akcent na djelovanju na vodi i pod vodom.

Mitrić je našoj i svjetskoj javnosti poznat kao ronilac koji je svojom hrabrošću i brzom intervencijom spasio život Meksikancu Džonatanu Paredesu (Jonathan) za vrijeme ovogodišnjih Red bull skokova u Mostaru.  

O današnjoj situaciji u Sarajevu, Mitrić je u razgovoru za “Avaz” rekao:

-Miljacka kao rijeka nije opasna, ali su je ljudi u prošlosti pokušali ukrotiti pa su uradili vještačke preljevne brane, koje krije brojne opasnosti. Kada je pokušano da se Miljacka ukroti, išlo se na to da upravo te brane uspore protok vode. Kada je to rađeno u prošlosti, nije vođeno računa da se stvaraju, takozvane rolne, koje rade vrtložno i u tom vertikalnom kretanje (unazad), nemoguće je da tijelo ispliva iz te rolne. To je tzv. linija vrenja, voda prvo potapa, pa izbaci tijelo i onda ga ponovo vrati u rolnu.

On kaže da sve ovo što nam govori nije ugodno, a nas je zanimalo “koliko je potrebno vremena da bi se tijelo u ovakvim zimskim uvjetima pronašlo i ostalo u životu”.

-Sada se snijeg topi, Miljacka je hladnija. Mislim da je oko sedam stepeni. Zavisi sve od situacije, ali smatram da je prvih 15-20 minuta ključno i da u tom periodu ima šanse da se spasi ljudski život. Sve preko tog vremena su šanse svedene na minimum – kaže Mitrić.

Goran smatra da čim je voda veća od pola metra da je gotovo nemoguće isplivati iz nje. 

-Bez obzira na to da li ste vrhunski plivač ili ne, jako je teško izaći iz te rolne. U slučaju kada je neko u vodi, tu se može raditi spašavanje dobacivanjem plutajućeg predmeta koji je povezan na obali ili da je plivač zavezan konopcem, pa se onda tijelo povlači na obalu. To su dvije najbolje metode – kaže Mitrić.

Jedan od najboljih ronilaca koje Bosna i Hercegovina ima, smatra da su šanse da bilo koja osoba preživi u rolni svega nekoliko minuta.

-Sada se postavlja posebno pitanje ko treba raditi na tome da se ovakve stvari u budućnosti ne bi ponavljale. Ne može se sve odgovornost staviti na civilnu zaštitu. Trebale bi da i policija i vatrogasci djeluju i izađu na teren – smatra Mitrić.

Srce i oprema

On ne želi biti “heroj nakon bitke”, a još manje da nekome pametuje, ali je dao koristan savjet kako da se u budućnosti izbjegnu nove žrtve na rijeci u Sarajevu. Naravno, sve ovo govori za naš portal ne želeći nikoga prozivati.

- Možda ovo grozno zvuči, ali rekao bih da ne treba nikoga pokušavati spašavati, ako nisi 100 posto siguran šta radiš. Taj momak koji je skočio da spasi svog prijatelja, imao je srce veliko kao Velež, ali, bit ću možda grub, on je skočio u smrt. Savjet - koliko vidim na fotografijama, ovi ljudi koji su učestvovali u akciji imaju opremu, imaju srce, pa i dio obuke, ali prema fotkama to nije idealan način potrage za tijelima. Ja bih to izveo drugačije, ali ne želim sada da optužujem ljude koji su 16 sati proveli u vodi da pronađu dva nesretna mladića. Sutra će to, nadam se, biti mnogo bolje i uspješnije – kaže Mitrić za “Avaz”, dodajući, na kraju, da se u Evropi na vještačke preljevnim branama sada ugrađuju tzv. slabe tačke, mjesta gdje brana ispušta predmete koji se vrte u njoj.

Izvor: Avaz.ba