Kako doživjeti stotu?!

Geni vas neće spasiti ni ubiti. Naime, geni igraju tek 10% u određivanju životne dobi. Tako osobe s manje zahvalnim genima mogu živjeti dugo ako promjene životne navike. Isto tako, osobe s odličnim genima mogu sami prouzročiti preranu smrt.

Kako onda štitimo više od 35 trilijuna stanica u tijelu? Kako možemo omogućiti da dožive jedan cijeli vijek? Stručnjaci ističu da promjene u životnim navikama mogu odigrati ključnu ulogu.

Prvi i najvažniji korak je da svoju dugovječnost počnete planirati već sada i da počnete s usvajanjem zdravih životnih navika.

Hranite se zdravo

Zdrava prehrana nas sve više zbunjuje jer naučnici neprestalno otkrivaju nešto novo. Ipak, osnove su jednostavne: izbjegavajte brzu hranu, zaslađena pića, jedite puno voća i povrća. Ako je moguće jedite organski uzgojeno voće i povrće kako biste u što većoj mjeri smanjili izloženost pesticidima.

Pazite na tjelesnu težinu

Što ste deblji, to vaše srce teže radi. Otežano pumpa krv, a koljenima stvarate prekomjerni pritisak. Jedite zdrave grickalice, hranu prožvačite  barem 30 puta kako bi olakšali probavljanje hrane, ali i na vrijeme primijetili da ste siti.

Smanjite unos soli

Prekomjeran unos soli je vodeći uzrok nastanka visokog krvnog pritiska i srčanih bolesti. Brojne namirnice sadrže sol, pa je nepotrebno dodavati sol. Umjesto soli koristite začinsko bilje.

Socijalizacija

Dokazano je da osobe koje održavaju kontakte s obitelji i prijateljima žive zdravije. Ne trebamo ni spominjati da je čovjek društveno biće te, kao takav, najbolje funkcionira u zajednici. Najbolje se osjeća kada pripada društvenoj zajednici i značajno se smanjuje rizik od nastanka raznih mentalnih poremećaja. Socijalizacija ne uključuje druženje putem društvenih mreža, već boravak u prostoru sa stvarnim ljudima.

Jedite iz manjih tanjira

Stanovnici Okinawe (Japan) jedu iz manjih tanjura. Dokazano je da u prosjeku žive čak 7 godina duže od ostatka svjetskog stanovništva. Imaju manji rizik od nastanka raka crijeva i srčanih bolesti. Osobe koje dožive čitavo stoljeće jedu do 80% osjećaja sitosti.

Meditacija

Osobe koje meditiraju najmanje 10 minuta dnevno imaju manji rizik od nastanka visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola u krvi.

Fizička aktivnost

Ne morate postati profesionalni sportaš. Važno je da svaki dan budete aktivni. Hodajte, koristite stepenice, bavite se vrtlarstvom ili jogom. Sve su to aktivnosti koje će pomoći da živite duže, a neće oduzeti puno vremena. Takođe je važno da najmanje 2 puta tjedno radite vježbe snage koje će ojačati vaše mišiće.

Pronađite životni cilj

Osobe koje imaju razlog da se probude i ustanu ujutro žive duže, zdravije i sretnije. Koji je vaš razlog za buđenje? Ako se ne možete sjetiti ni jednog odgovora, pronađite ga. To može biti druženje s porodicom, volontiranje ili edukacija. Prema naučnicima, takav način života produžuje život za čak 7 godina.

Dan odmora

Važno je da jedan dan u sedmici bude samo vaš. Taj dan radite što god želite. Opuštajte se, družite se s prijateljima, gledajte omiljenu seriju. Ako ste osoba koja rijetko dobije slobodan dan, svaki dan izdvojite najmanje 1 sat i potrošite ga samo na sebe.

Pametno birajte prijatelje

Poznato je da društvo u određenoj mjeri oblikuje čovjeka. Istraživanja su pokazala da, ako su vam 3 bliska prijatelja pretila, imate čak 50% veći rizik od nastanka pretilosti. Prijatelji sa zdravim navikama će potaknuti i vas same na usvajanje zdravih navika.

Smijte se

Osobe koje su sretne i imaju pozitivan stav žive duže. Sreća smanjuje stres, ojačava imunitet, sprječava nastanak raznih bolesti. Dani tuge i lošeg raspoloženja su svima poznati, ali zapamtite da vas nitko neće utješiti ni oraspoložiti ako to ne možete sami.

Izvor: Cafe.ba