x

Kako prepoznati domaća i svježa jaja?!

Uoči Uskrsa raste prodaja jaja, a iako je potražnja za domaćim jajima itekako velika, koja su jaja domaća, nije lako prepoznati. No prilikom kupnje svakako valja pripaziti i na kvalitetu jaja, kao i na boje kojima se boje pisanice, jer posljedice nisu bezazlene.

Brigu o zdravstvenoj ispravnosti jaja vodi Veterinarska inspekcija, za pitanje o kvaliteti jaja nadležna je inspekcija za kakvoću hrane, a porijeklo, veličinu i rok trajanja provjerava sanitarna inspekcija. Teško je prepoznati koja su jaja domaća, jer sve ovisi o načinu hranjenja nesilice. Valja pripaziti i na kvalitetu boja za jaja koja mogu biti itekako štetne, navodi se u Potrošačkom kodu.

 

Iako je potražnja za domaćim jajima itekako velika, koja su jaja domaća, teško je prepoznati. Najčešća razlika u odnosu na industrijski proizvedena jaja je u boji žumanjaka koji se kod domaćih jaja jače žuti. Prof. dr. sc Zlatko Janječić iz Zavoda za hranidbu životinja s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako razlika leži u načinu hranjenja nesilica koje se šeću slobodno i iz trave koju konzumiraju te iz nekih drugih hranjiva akumuliraju određene pigmente koji daju tu 'domaću' boju koja je postojana i trajna te se ne mijenja prilikom termičke obrade, kao što je slučaj sa industrijski proizvedenim jajima. 

 

Sva jaja proizvedena u kontroliranim uvjetima moraju biti označena, a na obiteljskim gospodarstvima određeni broj jaja ne mora se obilježavati. Obično su sitnija i prljavija pa se postavlja pitanje sigurnosti. 'S obzirom na to da kroz pore na jajetu prljavština prodire u samo jaje, i u nekim neadekvatnim uvjetima držanja može se dogoditi da uzročnici, recimo salmonele, prodru u jaje', napominje prof. dr. sc. Zlatko Janječić.

 

Kada govorimo o sigurnosti jaja, ne gleda se jesu li jaja domaće ili industrijske proizvodnje, dobiveni proizvod mora biti zdravstveno ispravan i siguran za potrošače, napominje Brankica Capek, voditeljica Službe veterinarske inspekcije.

Kvalitetu jaja provjerava inspekcija za kakvoću hrane. Oznake se nalaze na pakiranjima, baš kao i kategorije za veličinu, u trgovinama svoj dio kontrole će obaviti sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja. 

 

Zbog povećane potrošnje u vrijeme Uskrsa planira se i pojačana kontrola na tržištu. Za sada su se svi uzeti uzroci pokazali ispravnima. No, prof. Janječić napominje: 'Jaja koja kupujemo nisu baš previše svježa. Starija jaja se lakše gule, a svježe sneseno jaje jako je teško oguliti.' 

 

Prilikom izrade pisanica, važno je voditi računa o tome koje boje koristimo. Određena azo-bojila, poput crvene i žute zabranjena su u hrani za djecu do tri godine. Franjo Plavšić iz Zavoda za toksikologiju kaže: 'Postoji pravilo predostrožnosti u EU-u i zbog tog pravila se ljudima savjetuje da ih se ne koristi uopće.'

 

Jaja treba držati na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, mogu se čuvati i do 30 dana. Ona starija lakše će se i obojiti. Pisanice je ipak najsigurnije ukrasiti prirodnim bojama, jer boja nikada ne ostaje samo na ljusci. 'Boje uvijek probiju ljusku, sve probija ljusku, pa čak i miris. Kuhanje oslabi ljusku i čini je poroznijom te sve ulazi u bjelanjak', dodaje Franjo Plavšić.

No valja napomenuti: ako jaja ne pojedete za Uskrs, pisanice ne treba predugo čuvati, jer se akumuliraju bakterije koje itekako mogu pokvariti blagdane.

 

Izvor: tportal.hr/ekskluziva.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.