Koliko nas košta topla voda koju trošimo u kućanstvu?!

U prosječnom domaćinstvu dnevno se potroši oko 200-300 litara pitke vode, od čega u prosjeku od 40 do 80 litara otpada na potrošnu toplu vodu temperature od 40°C do 60°C.

Prema podacima dostupnima u sklopu projekta za poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE Projekt) na pripremu potrošne tople vode (PTV) u prosječnom kućanstvu u kontinentalnom dijelu RH otpada otprilike 20% ukupne godišnje potrošnje toplinske energije, dok se ostatak troši na grijanje prostora (oko 73%) i kuhanje (oko 7%). U primorskim dijelovima, udio energije za pripremu PTV-a još je i veći. U sezoni bez grijanja, priprema potrošne tople vode predstavlja pojedinačno najveći izdatak za energiju jednog kućanstva, bez obzira koji se energent koristi. Učinkovita priprema i korištenje potrošne tople vode može stoga znatno utjecati na smanjenje ukupnih troškova za energiju u kućanstvu.

Potrošna topla voda se u velikom dijelu Hrvatske gdje nije dostupan plin zagrijava električnom energijom, pri čemu se koriste električni protočni ili akumulacijski bojleri.

Protočni bojleri se obično koriste u kupaonicama za pripremu količina vode do 12 lit/min (pri 45°C). Prednost ovakvih uređaja je niska cijena, velika efikasnost u radu, mali toplinski gubici u kratkim cjevovodima, te kratko vrijeme zagrijavanja. Nedostaci su relativno velika priključna snaga (12-27 kW) (što zahtijeva trofazni priključak), te ovisno o tarifi 1,7-3,2 puta veći troškovi pripreme vode u odnosu na plinske bojlere.

U akumulacijskim se bojlerima zagrijavaju veće količine tople vode koja je onda na raspolaganju u dužem vremenskom periodu na više potrošnih mjesta. Električni akumulacijski bojleri se koriste u kuhinjama (zapremina do 5-10 l) i u kupaonicama (zapremina 50-200 l). Snage grijača u akumulacijskim bojlerima su znatno niže od onih u bojlerima protočnog tipa, te iznose 1,5-2,6 kW uz vrijeme zagrijavanja od 10 min. do 3 sata ovisno o veličini spremnika. U odnosu na protočne bojlere topla voda je kod akumulacijskih jednoličnije temperature, te je raspoloživa u kraćem vremenskom intervalu nakon otvaranja slavine. Pored niže potrebne priključne el. snage, dodatna prednost u odnosu na električne protočne bojlere leži u mogućnosti zagrijavanja vode u periodima niže tarife korištenjem vremenskih regulatora. Nedostaci su veći toplinski gubici, ograničena količina vode, pa je potrebno duže vremena za ponovno zagrijavanje.  

U sljedećim člancima pročitajte na koji način se u niskoenergetskoj kući može zagrijavati ili predgrijavati voda, te na koje načine možete štedjeti vodu i energente potrebne za pripremu potrošne tople vode.

Izvor: 24sata.hr/ekskluziva.ba