x

Kopepodi: Najjače životinje na svijetu!

Kopepodi, najjače životinje na svijetu, jedva su 1 mm dugački, ali to ih ne sprečava da brojčano dominiraju našom planetom – jer su upravo oni najbrojnije višestanične životinje, a ujedno i najbrže (u odnosu na svoju veličinu).

Kopepodi su skupina malih rakova koji se nalaze u moru, te u gotovo sve i jednom slatkovodnom staništu. Neke vrste su planktonske (plutaju u moru), neke žive na dnu oceana, a neke kontinentalne vrste mogu živjeti u polu-kopnenim staništima i drugim vlažnim kopnenim mjestima, kao što su močvare, vlažne šume, lokve, vlažna mahovina, ili biljke ispunjene vodom.

Šta Kopepode čini toliko uspješnim?

Iako su gotovo neprimijetni, kopepodi su izuzetno uspješni u svom okruženju zbog čega su i masovno naselili cijelu planetu. Jedan od glavnih razloga njihovog uspjeha je njihova nevjerovatna snaga koja im pomaže da pobjegnu od predatora.

Kopepodi su 10 puta jači od bilo koje druge prethodno dokumentovane životinje na planeti, a čak su jači i od bilo kojeg motora kojeg su napravili ljudi.

Thomas Kiørboe, profesor na Nacionalnom institutu vodenih resursa na Tehničkom sveučilištu u Danskoj, je proučavao ova nevjerovatna bića zajedno sa svojim kolegama koji su uspjeli zabilježiti jedan od glavnih aduta Kopepoda – njihov skok. Snažan skok koji je istraživače ostavio bez daha.

Oni skaču po stopi od pola metra u sekundi, a to se sve dešava u roku od nekoliko hiljaditih dijelova sekunde,” kaže Thomas Kiørboe, nastavljajući: “To pokazuje da su Kopepodi – u odnosu na njihovu veličinu – 10 puta jači od bilo koje druge životinje ili čak motora kojeg su napravili ljudi…”

Daljim istraživanjem, istraživači su zaključili da je snaga Kopepoda 10-30 puta jača od bilo koje druge vrste, te da je maksimalna snaga koju proizvode iznenađujuće konstantna. “Objašnjenje je to da Kopepodi imaju dva odvojena pogonska mehanizma,” pojasnio je profesor Kiørboe. Druge vrste imaju samo jedan mehanizam za kretanje (npr. ptičija krila ili konjske noge), a zbog opasnosti od ‘zamora materijala’ postoji gornja granica proizvodnje snage.

Ovo nije slučaj kod Kopepoda. Oni imaju potpuno odvojene udove za hranjenje, kao i 4-5 pari nogu za skakanje i plivanje – što znači da se oni mogu nepresano kretati, čak i dok se hrane.

Dok noge više koriste za plivanje, one su uvijek spremne i za velike skokove. Mišići u udovima su prilično slični, sa jednom malom razlikom: mehanizam za skakanje je podešen tako da u kratkim intervalima stvara ogromnu snagu, dok mehanizam za plivanje proizvodi manju snagu, ali je konstantan.

Izvor: nezavisne.com/ekskluziva.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.