MISTERIJA MOŽDANOG UDARA KOJI JE ŠOKIRAO SRBIJU: Šta je šlogiralo djevojku od 19 godina?!

Svake godine u Srbiji moždani udar doživi od 23.000 do 24.000 osoba, odnosno na svakih 20 minuta jednu osobu pogodi šlog dok na svakih 60 jedna osoba umre zbog njega. Ova bolest nema sezonski karakter, najčešće pogađa stare osobe, tako da rizik od nje značajno raste sa godinama.

S obzirom na to da u posljednje vrijeme šlog pogađa i sve mlađe osobe, doktore uopšte ne iznenađuje kada im se pojavi pacijent od 30 godina. Međutim, i te kako im je neobično i iznenađuje ih kada im se pojavi pacijent od 19 godina, poput ove studentkinje. Pritom, da nemaju predispozicije za šlog.

Upravo zbog toga razgovaramo sa direktorom bolnice “Sveti Sava” dr Milanom Savićem. On objašnjava da moždani udar pogađa i mlade ljude, ali da to nije čest slučaj. Ako do njega dođe, obično su to osobe koje imaju faktore rizika poput hipertenzije, dijabetesa, srčane mane… U slučaju djevojke, koja ga je prije neko veče imala, to nije bio slučaj.

–  Kod nje nismo konstatovali ništa od toga. Sanirali smo joj posljedicu tromboze i omogućili joj da nemam nikakav neurološki defekt. Tromb joj je zapušio veliki krvni sud, i sada tražimo uzrok – kaže dr Savić i nastavlja:

– Kad nam dođu pacijenti od 30 godina ne iznenađujemo se ali sa 19 i bez anamneze, to je baš, baš  neobično. Mladi ljudi da bi dobili moždani udar moraju da imaju historiju bar hipertenzije koja traje od djetinjstva, dijabetesa koji traje dugo, ili da imaju neku srčanu manu odakle se formira tromb. To su obično prvi faktori rizika kod mlađih koji su kod starijih osoba, naravno, mnogo izrazitiji.  Pritom, tu su i alkohol,  pušenje i izostanak fizičke aktivnosti. Kod ove djevojke nijedan podatak ne govori o nekom riziku od vaskularnih bolesti. Nema anamneze ni u porodici.

S obzirom na to da su kod starijih osoba jasnije izraženi faktori rizika u smislu godina, ateroskleroze i svih hroničnih bolesti, kod mlađih je potrebno da se detaljnije izvrše analize, ne bi li se došlo do izroka.

– Obavezno im se pored skenera radi i magnetna rezonanca i angiografija, posebne analize krvi koje utvrđuju prisustvo poremećaja recimo imuno sistema… – navodi dr Savić.

Pored ove studentkinje, ljekari “Svetog Save”, spasli su i jednu porodilju od 19 godina, ali je ona imala faktor rizika:

– Neposredno pošto se porodila dobila je moždani udar. Kod nje je konstatovana mala srčana mana između pretkomora, ali sve je dobro prošlo.

Na pitanje koji bi simptomi trebalo da nam budu alarm da se obratimo ljekaru, naš sagovornik navodi:

– Slabost jedne strane tijela, lijeve ili desne ili potpuna oduzetost. Od jedne blage slabosti u rukama i nogama do potpune oduzetosti. Zatim, poremećaj govora, poremećaj vida na jedno ili na oba oka, vrlo često gubitak svijesti, dezorjentisano ponašanje, a nekad se čak i lice krivi. Kad se nešto tako desi odmah se treba javiti kod doktora i to u ustanovu koja je predviđena za to – savjetuje dr Savić.

(Telegraf.rs)