x

Medicinski mitovi koji vas mogu ubiti!

Znate li što je zaista dobro za vas i vaše zdravlje? Naše neznanje i vjerovanje brojnim rasprostranjenim mitovima među najvećim su neprijateljima u borbi s bolestima i očuvanju zdravlja.

Doktorica Nancy L. Synderman u svojoj knjizi `Medicinski mitovi koji vas mogu ubiti`, u izdanju Profila, otkriva najveće mitove o zdravlju i liječenju bolesti u koje većina još uvijek vjeruje. Raskrinkala je neke najpoznatije mitove, a u svojoj knjizi poručuje da si prestankom vjerovanja u mitove, možete spasiti, produžiti i poboljšati život. 

Komarci su najopasniji insekti na planetu

Ženka komarca iz roda Anopheles bez problema može ponijeti titulu `najsmrtonosnije životinje na planetu`. Odgovorna je za više od 300 miliona slučajeva malarije godišnje i uzrok je oko 1,2 miliona smrtnih slučajeva. Postoji tri hiljade vrsta komaraca, u Sjevernoj Americi njih oko dvije stotine, no svi oni ne prenose iste bolesti. Komarci takođe prenose dengu i žutu groznicu, encefalitis te bolest srčanog parazita u pasa. Komarci su najaktivniji noću. Od uboda se možete zaštiti nošenjem dugih rukava i nanošenjem repelenata kad boravite na otvorenom. Osim toga, izlijte ustajalu vodu iz pojilica za ptice, oluka i kanti jer to mogu biti rasadnici za komarce.

Alergije mogu biti smrtonosne

Većina alergija nije opasna, no neke jesu. Anafilaksija je najteža alergijska reakcija (i srećom najrjeđa). Oko 10 do 15 posto populacije vjerovatno će imati neku anafilaktičku reakciju na gotov bilo koji alergen, uključujući ubode insekata, pelud, neke vakcine, lijekove i određene namirnice. Ta je reakcija gotovo trenutna i `sistemska` je (drugim riječima, zahvaćen je cijeli organizam). Simptomi uključuju otežano disanje zbog sužavanja grla, ubrzano bilo, osip ili oticanje, a u nekim slučajevima šok i kardiovaskularni kolaps. Anafilaksiju valja smjesta liječiti injekcijom epinefrina, kako bi se otvorili disajni putevi. Čim dođe do reakcije, mogu se uzeti i uobičajeni antihistaminici, no svakako treba odmah potražiti pomoć na odjelu hitne medicine.

Namakanje u vrućoj vodi može uticati na reproduktivnu sposobnost muškarca

Namjeravate postati tata? Onda izbjegavajte opuštanje u toploj kadi. Spermi, da bi bila zdrava, obilna i pokretljiva, gode hladne temperature i muška je anatomija tome prilagođena. Smješteni iza penisa u kožnoj vrećici koja se naziva skrotum, testisi proizvode spermu i testosteron. Testisi se nalaze izvan tijela jer se sperma najbolje razvija na temperaturi nekoliko stepeni nižoj od naše unutrašnje tjelesne temperature. Temperature vode veće od 37 Celzijusovih stepeni mogu uticati na spermatogenezu, tj., proces nastanka sperme, i katkad treba do šest mjeseci da se faktori koji utiču na kvalitetu sperme vrate u normalu. To uključuje broj spermija, njihovu pokretljivost, oblik i strukturu – a sve je to nužno za plodnost muškarca. Stoga, ako u bliskoj budućnosti planirate začeti dijete, odgodite uživanje u vrućoj kupki.

Dosadni poslovi vas mogu ubiti

Opšte je prihvaćeno mišljenje da upravljanje velikom korporacijom ili donošenje teških odluka po cijele dane predstavlja preduslov za preranu smrt. No, čini se da to ipak nije tačno. Upravo vas dosadan, jednoličan posao može ubiti. Tako nalaže jedno istraživanje Škole javnog zdravlja pri Univerzitetu u Teksasu. Istraživači su otkrili da radnici na nezahtjevnim poslovima, s malo nadzora nad onima što rade, imaju 35 posto više izgleda da preminu u desetogodišnjem razdoblju od radnika na zahtjevnim radnim mjestima. Zašto? Čini se da je stvar u gubitku nadzora nad vlastitim životom. Imate li kakav-takav nadzor nad odlukama u svojemu životu, to pridonosim smanjenju stresa i prirodnog porasta nivoa hemikalija koje ga prate. Što preduzeti u s tim? Razmislite o tome što vam se ne sviđa u vašemu poslu i zatim to promijenite. Ako je jedini posao koji možete dobiti rad na pokretnoj traci, nastojte se malo razonoditi na pauzama ili nakon posla. Najvažnije je odagnati dosadu. 

Neispavanost izaziva potištenost

Nedostatak sna i loš san navode tijelo na prekomjernu proizvodnju stresnog hormona kortizola. Previše kortizola u tijelu može narušiti pamćenje, povisiti krvni pritisak, potkopati vaš imunološki sistem i izazivati depresiju. Bolji san pomaže da se popravi ta neravnoteža. Stoga se riješite potištenosti odlaskom na spavanje uvijek u isto vrijeme i pridržavanjem tog rasporeda. 

Bolje je biti u formi nego mršav

Mršav ne znači automatski biti u dobroj formi, a to dokazuju i istraživanja. Jedno veliko istraživanje na ženama sa srčanim problemima, Womnen`s Ischemia Syndrome Evaluation, otkrilo je da aktivne žene, bez obzira bile mršave ili debele, imaju manje izgleda da dožive srčani udar ili neki drugi srčani problem od žena koje ne vježbaju. No to nije podsticaj da nabacite kilograme. Druga opsežna istraživanja pokazala su da višak kilograma ili pretilost, bez obzira na to koliko vježbali, uistinu uveliko povećava rizik za nastanak šećerne bolesti. Najvažnije je da se pokrenete, ostanete u formi i razmišljate kao sportista. 

Mirovanje nije uvijek najbolje

Nekoć su ljekari, ako ste bolovali od nekog ozbiljnog stanja, poput opravka od srčanog udara, preporučivali da ostanete u krevetu zbog bojazni da bi vam aktivnost mogla naštetiti ili biti pogubna. No danas ljekari savjetuju da ustanete iz kreveta. Neaktivnost je naročito opasna u slučaju srčane bolesti. Što se tiče drugih bolesti koje zahtijevaju hospitalizaciju, vaš će vas bolničarke i ljekari vjerovatno podsticati na postupnu fizičku aktivnost budući da zbog dugotrajnog mirovanja postoji opasnost od nastanka čireva na koži, upale pluća, gubitka kalcija u kostima i tromboze dubokih vena – stvaranja ugrušaka u venama koji se mogu odvojiti i završiti u plućima. 

Nazeb nahranite, ali vrućicu nemojte izgladnjeti

Izborna zamisao poslovice `nazeb nahrani, vrućicu izgladni`, datira iz 16. Vijeka, kada je sastavljač jednog glosara napisao: `Post je odličan lijek za vrućicu`. Njegov zdravstveni savjet baš i nije bio tako sjajan, a zamisao o tome da za vrijeme prehlade treba mnogo jesti, a izgladnjivati se kada imamo vrućicu otada u stopu prati liječenje prehlade. Stoga je možda došlo vrijeme da se tim bapskim pričama zauvijek stane na kraj. Prehlada je bolest koju izaziva virusna infekcija nosa. Simptomi uključuju kihanje, curenje nosa, začepljen nos, bol ili grebanje u grlu, često popraćene glavoboljom, zimicom ili vrućicom. Dobra je zamisao nahraniti prehladu, ali loša izgladniti vrućicu budući da vaše tijelo u svako doba treba hranjive materije kako bi ozdravilo. S povišenom temperaturom povisuje se i vaš metabolizam – što znači da su vašem tijelu više nego ikada potrebne kalorije kako bi moglo obavljati osnovne funkcije poput disanja i pumpanja krvi. Izgladnjivanjem će vaše tijelo samo teže pobijediti bolest. Ako vam se ne jede kruta hrana, pileća čorba mogla bi biti prava stvar za vas. Uz to, ona pomaže otvaranju nosnih prolaza pa ćete lakše disati.

Izvor: tportal.hr/ekskluziva.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.