Najveći hrast u Europi raste u prašumi u srcu Slavonije!

Ljepote Prašnika možete upoznati samo uz pratnju ovdašnjih šumara, koji će vas stručno upoznati s vrijednostima ove hrastove prašume, a i sigurno provesti šumskim stazama i puteljcima. Redakcija punkufer.hr-a imala je tu čast da ju jednom od posljednjih hrvatskih prašuma provede gospodin Mario Bošnjak, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Nova Gradiška i vlasnik mini pivovare u Sičicama. „Kad te svi naljute, kad trebaš malo mira i punjenje baterija, poneseš malo pivo, sjedneš u dubinu šume, i osjećaš kako ti se obnavljaju oštećeni dijelovi.

Naravno, ne u radno vrijeme!“ rekao je mario dok smo sjedili i divili se miru, zraku, tišini... kako sam dijete iz centra Zagreba, tišina mi je predstavljala trenutak kad pogoni BadeDimić i Josipa Kraša nisu radili punim intenzitetom, tramvaji ne bi lupali aute u Branimirovoj, nit bi čuo glas sa Glavnog kolodvora. I ovo opija, bolje od Bošnjak piva. Predlažem teambuilding u kojem bi ekipe, umjesto da se gađaju šarenim bolnim kuglicama, sjedile i bile dio šume. Za svaku preporuku...

Prašnik se naziv prašumom jer čovjek nije utjecao na njega više od 80 godina, pa se šuma vratila svom izvornom izgledu kakav su imale davne šume poplavnih panonskih dolina. Prema podacima iz 1979. Godine, prašuma Prašnik broji 1487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Hrastovi divovi visoki su i više od 40 m, prsni promjeri debla im dosežu 200 cm, a jedno stablo može imati drvnu masu veću od 50 m3. Procjenjuje se da je današnji broj hrastovih stabala manji, nauštrb grabovih stabala. 

Uglavnom, kako bi priču o starim hrasticima približili djeci i mladeži članovi HŠD ogranak Nova Gradiška odlučili su prikupiti, evidentirati i razmnožiti genetski materijal od najvećeg HRasta u Europi, o čijoj su impresivnosti pisali su i priznati svjetski znanstvenici JeroenPhilippona (Nizozemska), KoutaRasanen (Finska) i MichaelSpraggon (Engleska). Svoja zapažanja objavili su na stranici Monumental trees, gdje zaljubljenici u prirodna bogatstva iz čitavog svijeta mogu vidjeti i naše ljepote.

Prve sadnice dobivene kloniranjem, novogradiški šumari posaditi će na istaknutim mjestima povodom obilježavanja 85. godišnjice od zaštićenja Prašnikai Muškog bunara, a ubuduće će poslužiti i kao izvorni suvenir iz prašume Prašnik i ovog kraja. Volite li prirodu i šumu, javite se, posjetite Prašnik, i vratite vrijeme 85 godina unazad. Osjećat ćete se divno!

Izvor: Punkufer.dnevnik.hr