Neuzvraćena ljubav: Evo zašto želimo dečka kojeg ne možemo imati!

Možda je razlog to što je ona zauzeta, ili zato što ju je teško osvojiti. Ili jednostavno, ta osoba ne cijeni naše osjećaje. Činjenica je da i pored svega ovoga, mi još više želimo imati tu osobu pored sebe.

A onda se postavlja pitanje, zašto je pored svega toga mi želimo još više. Evo odgovora ...

1. Taština

Ne govorimo o ``Zar ne izgledam fantastično u ovoj šljokičastoj haljini`` vrsti taštine. Mislimo na onu vrstu koja se odnosi na vlastitu sliku o sebi i bitno je vezana za naša osjetila samopoštovanja.

Mi kao ljudi volimo se osjećati posebno, atraktivno i važno, a to su sve stvari koje ``pumpaju`` naš ponos, samopouzdanje i na kraju konačnu sliku o samom sebi. Nitko se ne želi osjećati nemoćno i nepoželjno.

Isto se to odražava i na goreću želju za određenom osobom koju ne možemo pridobiti. Činjenica da želimo tu osobu ali ne možemo je imati, udarac je na našu taštinu. A kada je ona povrijeđena, um pokušava povratiti osjećaj samopoštovanja. Tehnika za vraćanje samopouzdanja utječe na um koji vas tjera da dobijete stvar koja je napravila tu štetu, što je u ovom slučaju upravo ta neosvojiva osoba. Što više i agresivnije pritišćete ovu osobu, vi je zapravo samo još više gurate od sebe, a kao posljedica toga - želite je sve više i više.

2. Oskudnost

Naši umovi na neki način daju vrijednost stvarima, a da mi toga nismo ni svjesni. Te udružene snage koje proistječu od samog uma i ocjenjuju sve oko nas, zovu se ponuda i potražnja. Da, to na prvi pogled može zvučati čudno jer nas podsjeća na principe ekonomije, ali to je odličan način shvatiti kako funkcionira ljudski um.

Neka stvar čija je potražnja na niskoj razini, ali je visoka u ponudi se smatra manje vrijednom, dok u suprotnom slučaju, ako je njena ponuda slaba ona se smatra vrjednijom. Na tom principu ljudski mozak procjenjuje vrijednost svega, pa i ljudi. Ako je dostupnost osobe ograničena i želimo provoditi više vremena s njom (bilo osobno, telefonski ili preko tekstualnih poruka) ta osoba postaje sve vrjednija za nas, što nas zauzvrat tjera da je želimo sve više jer je doživljavamo vrlo značajnom. Zato se često događa, kada želimo neku osobu, a ona nam ograničava vrijeme ili nije uvijek dostupna za nas, mi je počinjemo sve više željeti.

3. Želja

Želja je mač s dvije oštrice. Mi često želimo druge u skladu s našim osobnim ukusom, iskustvom i seksualnim sklonostima, ali želja ima i socijalni element.

Skloni smo da više želimo one koji su okarakterizirani kao poželjni od strane drugih. Ovo isto vrijedi i za sve druge stvari. Na primjer, ako ste u potrazi za dobrim restoranom vi ćete najvjerojatnije izabrati onaj u kojem ima više ljudi, za razliku od onog koji je prazan.

Kada je riječ o želji, onda moramo govoriti i o ljubomori. Ako netko želi ono što mi želimo, to može izazvati osjećaj konkurentnosti, kako bi pobijedili nekog drugog i osvojili željeno. Što se tiče ljubavi, biti s tom jednom osobom koju toliko silno želimo će povećati naše samopouzdanje i nahraniti naš ego.

4. Reciprocitet

Jedno od načela na kojem naši umovi rade je reciprocitet. Ako napravimo nešto za nekoga, mi nesvjesno očekujemo da ta osoba napravi nešto zauzvrat. Ako netko nama nešto učini, većina nas osjeća potrebu uzvratiti.

Kada mi ulažemo vrijeme u nekoga, mi nesvjesno očekujemo odgovornost odnosno isto odvajanje vremena. Ako na to dodate druge stvar poput usluga, termina večere i slično, mi počinjemo nesvjesno očekivati još više od te osobe. Što nam ona manje uzvraća na sve što žrtvujemo za nju, skloni smo još više snage i elana uložiti kako bismo je pridobili. Na taj način, što više ulažemo a ta osoba nam manje uzvraća, mi još više želimo tu osobu, jer smo u nju puno uložili. Ipak, ovo je velika greška - ulaganje prevelikog vremena i energije u nekoga tko nas ne želi pored sebe, obično će još više gurnuti osobu dalje od nas.

Izvor: cafe.ba/ekskluziva.ba