Opel slavi 150. godišnjicu postojanja!

 Godine 1862. Adam Opel je u očevoj bravarskoj radionici u njemačkom gradu Rüsselsheimu počeo s proizvodnjom šivaćih strojeva, koja je ubrzo prerasla u vrlo uspješan poslovni poduhvat. Uskoro počinje prodavati i bicikle, a 1886. na tržištu se pojavljuje model Velociped. Bicikli iz Rüsselsheima brzo postaju popularni i do sredine dvadesetih godina 20. stoljeća Opel je postao poznat kao najveći proizvođač bicikala na svijetu. U međuvremenu su popisu proizvoda dodani i motocikli. Opel se počinje baviti automobilima 1899., čime je ova kompanija drugi najstariji proizvođač automobila, odmah nakon Daimler-Benza.

Ujesen 1902. Opel predstavlja „Lutzmann motorcar patent“ s motorom od 10/12 konjskih snaga. Ovi su automobili uskoro postali vrlo popularni: do 1906. ih je s proizvodne linije sišlo preko tisuću. Do 1914. Opel je nadmašio sve konkurente i postao najveći proizvođač automobila u Njemačkoj, a brand je stvorio imidž proizvođača popularnih i cjenovno pristupačnih hit-modela kao što su “Doktorwagen” (1909.) ili “Puppchen” (1914.). Ovi su modeli utemeljili Opelovu korporativnu etiku koja podržava proizvodnju visokokvalitetnih, pouzdanih i pristupačnih vozila za različite kupce.

Dvadesete godine prošlog stoljeća utjelovljuju vizionarski duh Opela koji se zadržao do danas. Bila je to era „Laubfroscha“ i „Rakete“. Model od milja nazvan „Laubfrosch“ imao je motor s 4/12 KS i dobio je ime po svojoj jarkozelenoj boji.  Godine 1942. Opel je bio prvi njemački proizvođač automobila koji je koristio automatsku pokretnu traku za sastavljanje vozila. Osim toga, kompanija je počela provoditi spektakularna testiranja mlaznih automobila koja su završavala na naslovnicama novina. Primjerice, 1928. Opelov automobil na mlazni pogon srušio je brzinski rekord na tlu na berlinskoj trkaćoj stazi Avus kada je Fritz von Opel postigao brzinu od 238 km/h, nezamislivu za ona vremena. Godinu dana kasnije Opel se vinuo u zrak: Opel-Sander RAK1 uzletio je s golemog frankfurtskog trga, postavši prvo javno lansiranje rakete s ljudskom posadom (radilo se, doduše, o vrlo kratkom letu).

Godina 1929. označila je početak teških vremena za automobilsku industriju. Milijuni su ostali  bez posla u jeku globalne gospodarske krize. Na kraju „divljih dvadesetih“, svjetska ekonomija srušila se kao kula od karata, no Opel je hitro reagirao i pronašao snažnog partnera u američkom gigantu, tvrtci General Motors. Proizvođač automobila iz Rüsselsheima uspio se konsolidirati na tržištu te je do 1935. podigao broj proizvedenih vozila u godini dana na 100.000. Među tadašnjim proizvodima ističe se novi kamion „Blitz“ koji se proizvodio u tvornici u Brandenburgu. U to je vrijeme tvrtka iz Rüsselsheima predstavila važnu tehničku inovaciju: Opel Olympia bila je prvo njemačko vozilo iz masovne proizvodnje sa samostojećim karoserijskim okvirom načinjenim od čistog čelika. Godinu kasnije postavljeni su temelji za priču o uspjehu u klasi kompaktnih vozila koja će trajati punih 75 godina, sve do danas. Početak je obilježio prvi Kadett, a tradicija je gotovo neprekinuta do danas, do obitelji Astri. Do 1936. Opel je postao najveći proizvođač automobila u Europi, a godišnje je izbacivao na tržište preko 120.000 vozila.

Nakon što je u ratnim godinama obustavljena proizvodnja osobnih vozila, Opel nastavlja s radom u razdoblju obnove Njemačke, neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Njemačko gospodarsko čudo upravo je povezano s raznim Opelovim poslijeratnim modelima, kao što su Olympia, Olympia Rekord, Rekord P1 i Kapitän, dok su u brojne domove ušli Opelovi hladnjaci pod imenom Frigidaire i čuvali hranu svježom. Godine 1962. kada se slavio Opelov stoti rođendan otvorena je druga Opelova tvornica, u Bochumu, a u njoj se proizvodio novi Kadett. Šezdesetih godina pojavili su se brojni novi modeli koji su stvorili reputaciju Opela kao sportskih i uzbudljivih automobila – tu su legendarni Commodore, Manta i modeli s prefiksom GT. Opel je također osnažio svoju poziciju u gornjem segmentu svojom prestižnom linijom KAD (Kapitän, Admiral, Diplomat) koju su kasnije zamijenili Senator i Monza.

Godine 1971. desetmilijunti Opel sišao je s proizvodne trake. Te je godine Georg von Opel vozeći Opel GT srušio brzinski rekord za vozila na baterijski pogon dostignuvši 188 km/h, što najbolje svjedoči da je Opel razmišljao o električnoj mobilnosti desetljećima prije ostalih. Danas je Opel pionir u ovom području: Ampera sa 111 kW i 150 KS opremljena revolucionarnom tehnologijom produljenja dosega prvo je električno vozilo na svijetu iz masovne proizvodnje koje nije ograničeno samo na doseg na baterijski pogon.

Godine 1972. Opel je najuspješniji njemački proizvođač automobila i drži 20,4% tržišnog udjela. U Rüsselsheimu nastaju novi modeli kojima je u fokusu sigurnost, ekonomičnost i ekološka prihvatljivost. Peta generacija Kadetta prvi put dolazi s prednjim pogonom te ima koeficijent otpora zraka (C_D) svega 0,39, što ga čini jednim od najaerodinamičnijih kompaktnih automobila. Rekordno niski koeficijenti nastavljaju se s Omegom A (C_D 0,28) i Calibrom (C_D 0,26). Osamdesetih godina glavna preokupacija postaje kontrola emisije štetnih plinova i Opel je ponovno među pionirima: brand iz Rüsselsheima prva je njemačka kompanija koja će ponuditi čitavu gamu svojih proizvoda s katalitičkim konverterima. Od 1989. svi modeli opremljeni su ovom tehnologijom.

Godine 1991. u Astru je premijerno ugrađen Opelov novi sigurnosni sustav koji se sastoji od zaštite u slučaju bočnog udarca, anatomskih sjedala i zatezača pojaseva. Brand je novom Fronterom ponovno pokazao da diktira trendove – ovo je vozilo za slobodno vrijeme prethodnik danas ultrapopularnih terenaca te se brzo popeo na poziciju vodećeg modela u segmentu. Godine 1992. Opel je otvorio vrata svoje nove tvornice u Eisenachu koja je tada bila najmodernija na svijetu. Uslijedilo je predstavljanje nekoliko modela: 1997. Opel postaje prvi europski proizvođač koji je, tržišno predstavivši Corsu, ponudio ekonomičan motor s tri cilindra te se iste godine vraća u segment lakih komercijalnih vozila. Godine 1999. na tržištu se pojavljuje Zafira, a tvrtka iz Rüsselsheima stvara temelje za uspjeh u novom i vrlo uspješnom segmentu jednovolumena i postavlja standarde u prilagodljivosti interijera za obiteljska vozila. Iste godine Opel je proslavio velik jubilej – u Opelovim tvornicama proizveden je i 50-milijunti automobil tog svjetski cijenjenog branda.

Predstavljanjem Insignije 2008. godine Opel se repozicionirao kao brand. S novim modelom s vrha ponude stigla je i nova filozofija: spoj umjetničke skulpturalnosti s njemačkom preciznošću. Ova je ideja utjelovljena u svim kasnijim modelima, uključujući i najnovije - Zafiru Tourer i Astru GTC.

Opel i njegov britanski sestrinski brand Vauxhall sada prodaju automobile u preko 40 zemalja. Kompanija zapošljava oko 40.500 djelatnika u svojim tvornicama i inženjerskim centrima u šest europskih država. Samo u 2010. godini Opel je prodao preko 1,1 milijun osobnih i lakih komercijalnih vozila, čime je u Europi osvojio 6,2% tržišnog udjela. Predstavljanjem električne Ampere ovaj je brand utemeljio nov segment u europskoj automobilskoj industriji i učvrstio svoju poziciju lidera u području naprednih rješenja za mobilnost budućnosti.