x

Ova otkrića su promijenila sve, ali nisu dobila Nobela!

Nobelov komitet poznat je po svojoj tajnovitosti kada je proglašavanje pobjednika u pitanju i skoro nikada nismo bili u prilici da unaprijed saznamo imena dobitnika, međutim, nudimo vam uvid u pet velikih naučnih otkrića koja još nisu dobila Nobelovu nagradu.

Higsova čestica 

Naučnici su decenijama tražili neuhvatljivu „Božju česticu“ kada je njeno postojanje konačno potvrđeno u CERNU-u u julu 2012. godine. Nobelove nagrade uglavnom se uručuju idejama koje mogu da izdrže test vremena tako da je prošlogodišnje otkriće bilo previše novo kako bi se moglo smatrati kandidatom za nagradu. 

Belgijski fizičar Fransoa Englert, i britanski naučnik Piter Higs teoretisali su o postojanju ove čestice tokom 60-ih godina prošlog vijeka. 

Program mapiranja ljudskog genoma 

Pokušaj da se dekodira ljudski DNK smatra se jednim od najambicioznijih naučnih poduhvata u istoriji čovječanstva. Ovaj projekat predvode Erik S. Lander, Kreg Venter i Fransis Kolins, a projekat je završen 2003. godine. Rezultati su pomogli naučnicima da razumiju širok spektar misterioznih bolesti koje su zbunjivale ljekare godinama. 

Međutim, uprkos svojoj veličini, ovom otkriću nedostaju neke ključne karakteristike pobjednika. Nobelov komitet voli da nagrađuje originalne naučne ideje ili radikalne pristupe rješavanju problema znatno više nego projekte.

Kada je projekat započeo neki od genoma su već uspješno mapirani tako da on nije donio ništa revolucionarno. Takođe, 2002. godine tri naučnika koja su na početku projekta dala svoj doprinos dobili su Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, tako da komitet možda smatra da je već pokrio ovo područje. 

Kohlearni implant 

Ovo slušno pomagalo pomoglo je stotinama hiljada gluvih ljudi da uživaju u čulu zvuka i da razumiju govor. Implant pomaže gluvim osobama obezbjeđujući elektronsku stimulaciju auditornog nerva. Ova tehnologija je uzbudljiva i zbog činjenice da je stvorena u direktnoj saradnji sa gluvim ljudima kojima pomaže. 

Izumitelj prve verzije implanta, Vilijam F. Haus, preminuo je 2012. godine a Nobelove nagrade se ne dodjeljuju posthumno. Međutim, Grejem Klark iz Australije, Ingeborg Holcmair iz Austrije i Blejk S. Vilson i z Amerike takođe su dali doprinos razvijanju implanta. 

Fuzija membrana 

Otkriće fuzije membrana pokazuje način na koji proteini i drugi materijali bivaju transportovani unutar ćelija. U pitanju je proces koji ćelije koriste kako bi organizovale svoje aktivnosti i izbjegle haos koji bi nastao kada bi sva njihova sadržina bila spojena zajedno. Ovo otkriće pomoglo nam je da shvatimo i objasnimo procese koji idu od oslobađanja insulina u krvotok pa sve do načina na koji nervne ćelije komuniciraju. 

Slaganje proteina 

Slaganje proteina unutar ćelija je vitalan proces koji molekulima daje njihove jedinstvene karakteristike, a remećenje ovog procesa može da dovede do bolesti i alergija. Nobelov komitet voli autsajdere koji ignorišu tradicionalne skeptike kako bi kročili u nove naučne oblasti – što je tačno ono što su dva naučnika, Artur Horvic i Ulrih Hartl uradili. Ovo područje ima veliki potencijal kada su u pitanju osnovna biologija i biomedicina.

Izvor: b92.rs/ekskluziva.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.