Prijeti li nam zaista klimatska katastrofa?!

Studija objavljena u posljednjem broju časopisa Nature otkrila je da je globalni klimatski sistem osjetljiviji na porast nivoa CO2 nego što se ranije mislilo. Takođe je dala odgovor na jednu od najvećih klimatskih nepoznanica – djeluju li procesi formiranja oblaka pozitivno ili negativno na globalno otopljavanje i u kojoj mjeri. 

`Naše je istraživanje pokazalo da klimatski modeli koji predviđaju mali porast temperatura u slučaju udvostručenja emisija CO2 u odnosu na predindustrijska vremena ne reprodukuju ispravno procese koji vode do stvaranja oblaka`, rekao je prof. Stiven Šervud, voditelj studije iz Centrea of Excellence for Climate System Science na Univerziteu Novog Južnog Velsa. 

`Kada su procesi korektno predstavljeni u klimatskim modelima, nivoi klimatske osjetljivosti su mnogo viši. Prema ranijim procjenama, udvostručenje CO2 trebalo bi da proizvede porast temperatura u rasponu od 1,5°C do 5°C. U našem istraživanju donja granica nestaje, što znači da će globalne temperature porasti za 3 do 5°C`, dodao je. 

Precizniji modeli daju strašnije prognoze 

Ova viša predviđanja temelje se na analizi uloge vodene pare u formiranju oblaka u stvarnom svijetu. Naime promatranja su pokazala da se vodena para s površine okeana može podići na visine od 15 km i formirati oblake u kojima će nastati jake kiše. Ali takođe se može uzdići samo nekoliko kilometara i potom se vratiti, a da ne oblikuje oblake. Kada se to dogodi, smanjuje se ukupan ``poklopac`` oblaka koji reflektuju zrake Sunca pa se atmosfera brže zagrijeva. 

Australijski tim je otkrio da klimatski modeli koji predviđaju manji porast temperatura ne uzimaju u obzir ovaj drugi proces isparavanja u kojem ne dolazi do formacije oblaka. Umjesto toga njihove računarske simulacije temelje se na ideji da će sva vodena para završiti u oblacima. Posmatranja u realnom svijetu pokazuju da je to pogrešno. Kada klimatski modeli odgovaraju stvarnim zbivanjima, u njima se formira manje oblaka pa se zagrijevanje odvija mnogo brže. 

Život u tropima uskoro će postati nemoguć 

`Zagrievanje od 4°C bilo bi katastrofalno, a ne samo opasno. Ono bi život učinilo teškim, ako ne i nemogućim u većini tropskih područja, s vremenom bi uzrokovalo potpuno otapanje ledenog pokrova na Grenlandu i dijela antarktičkog, što bi rezultovalo porastom nivoa mora od nekoliko metara`, rekao je Šervud. 

Australijski naučnik kaže da klimatski skeptici vole da ističu nesavršenosti u računarskim modelima koje stručnjaci koriste za svoja klimatska predviđanja. 

`Mi smo prvi spremni da priznamo da oni nisu savršeni. Međutim postupno otkrivamo da su greške prisutne u modelima koji predviđaju slabije zagrijevanje, a ne u onima koji najavljuju snažnije`, upozorio je Šervud. 

U okeanima prijeti nestajanje života 

Drugo novo istraživanje predstavljeno u časopisu Global Change Biology pokazalo je da će globalno zagrijevanje, čak i ono s umjerenijim predviđanjima, uzrokovati veliko izumiranje u morima - ne samo u površinskim područjima, već i na dubinama od više kilometara. 

Prema procjenama tima iz National Oceanography Centrea, tokom vijeka nestaće više od 38 posto morskog života u sjevernom Atlantiku i više od pet posto u cijelom svijetu. 

Rezultati ove studije pokazuju da će klimatske promjene usporiti okeanske struje i povećati razdvajanja među vodenim masama. To će smanjiti broj biljaka i životinja koje žive u površinskim slojevima okeana, a time i količine hranjlivih matrija koje stižu do dna na dubine od nekoliko kilometara. Više od 80 posto ključnih staništa poput hladnovodnih koralnih grebena i kanjona izgubiće ukupnu biomasu.

Zbog nedostatka hrane životinje će se smanjiti, a manje životinje su neefikasnije u korišćenju energije. Cijeli proces rezultovaće ubrzanim osiromašenjem dubinskih ekosistema, što će pak imati teške posljedice za ribarstvo.

Izvor: b92.net/ekskluziva.ba