Prirodni trikovi protiv podočnjaka!

Krastavci

Za trik s krastavcima sigurno ste već čuli ili barem vidjeli u filmovima glumice koje se podočnjaka rješavaju uz dvije kriške svježeg krastavca, ali ste možda pomislili kako to sigurno ne djeluje. Deblja kriška svježeg krastavca zaista može pomoći za teške i umorne oči. Dovoljno je narezati dvije kriške ohlađenog krastavca i ostaviti da djeluje na kapcima od 15 do 30 minuta. Svježi krastavci puni su antioksidanasa i vode te će smiriti otečene podočnjake i hidratizirati to područje.

Mlijeko

Punomasno mlijeko bogato je aminokiselinama, proteinima, vitaminima i mliječnom kiselinom, a svi ti nutrijenti u kombinaciji pomažu smanjiti otečenost. Uzmite punomasno mlijeko i u njega umočite dvije vatice te iz njih ocijedite višak mlijeka te ih stavite na područje ispod očiju i pustite da djeluje oko 15 minuta. Nakon što ste skinuli vatice i umili se mlakom vodom, primijetićete da su vam podočnjaci znatno manji.

Čaj

Crni i zeleni čaj sadrže kofein koji sužava sitne krvne žile koje se nalaze ispod očiju, a sadrže i tanin koji stimuliše cirkulaciju. Uzmite dvije vrećice crnog ili zelenog čaja, najbolje što prirodnijeg, i stavite ih na nekoliko minuta u vruću vodu. Izvadite ih i ostavite da se ohlade do sobne temperature te stavite na podočnjake oko 15 do 30 minuta. Kada skinete vrećice s podočnjaka, s njima će nestati i vaše vrećice ispod očiju.

Aloe vera

Možda ste mislili da je aloe vera dobra samo za opekotine, ali njeni njegujući sastojci poput vitamina E mogu biti odlični za kožu na području ispod očiju jer smiruju i smanjuju otečenost. Ako ste se probudili s naduvanim podočnjacima, posegnite za aloe vera gelom i u obilnom sloju ga nanesite ispod očiju i ostavite da djeluje desetak minuta te ga lagano odstranite vatom.

Hladna voda

Ovo je najjednostavniji, ali i najefikasniji trik jer hladna voda može biti od velike pomoći za otečena područja na koži. Umočite peškir u ledeno hladnu vodu te ga ocijedite i stavite preko očiju. Hladna voda će suziti žile i time će se višak tečnosti izbaciti iz tog područja, a vaši podočnjaci će se smanjiti.

Marija Gajić

U blizini Sanskog Mosta u selu Jelašinovci, kod Lušci Palanke, nalazi se rodno mjesto Milančića Miljevića, koji je 22. aprila 1945. godine oslobodio Banjaluku od fašista.

Ovaj narodni heroj, rođen 16. avgusta 1909. godine, bio je komandant 6. krajiške brigade i generalmajor JNA. U rodnom selu Milančić je završio osnovnu školu i bavio se zemljoradnjom sve do početka Drugog svjetskog rata.

Pored vikendice koja je ostala u Jelašinovcima nalazi se i spomenik koji je podignut u čast ovom velikanu. Dok smo se vozili do vikendice makadamskim putem, primijetili smo da u ovom mjestu ne živi mnogo ljudi. Oni koje smo zatekli bili su uglavnom stariji, a to nam je potvrdio i Mirko Vojvodić, mještanin Jelašinovaca, čija kuća se nalazi 200 metara od vikendice Miljevića. On je rekao da trenutno u blizini Miljevićeve kuće ima svega pet kuća u kojima neko živi. Spomenik se nalazi kraj puta odmah pored partizanskog groblja, ali se zbog dotrajalosti počeo polako urušavati.

U ništa boljem stanju nije ni vikendica, koja s vanjske strane i ne izgleda zapušteno koliko je loše stanje u unutrašnjosti, pa se zbog toga vidi da je imanje oslobodioca Banjaluke i narodnog heroja zapušteno i da niko tu ne dolazi.

U vikendici se nalazi samo poneko drvo, koje je izraslo u njenoj unutrašnjosti i prkosno pruža krošnju po kući, iako raste na mjestu gdje to i nije uobičajeno.

Vojvodić kaže da rijetko ko dođe da obiđe spomenik ovog narodnog heroja.

“Malo se vodi računa o ovome što je ostalo poslije njega, nisam siguran koliko je djece imao, mislim da je troje ili četvoro, ali niko nikad ne dolazi ovdje, a ko zna i da li su živi nakon toliko godina”, ističe Vojvodić.

Kako kaže on, Miljević je često boravio u Jelašinovcima, a kada su imali neke zajedničke radne akcije rado je priskakao u pomoć.

“Zajedno smo gradili školu, pomagao je dosta i iako je često vjetar koji ovdje duva odnosio ono što napravimo mi smo je na kraju ipak završili, ali danas u nju nažalost niko ne ulazi”, pojasnio je Vojvodić.

Kako nam je on opisao, Miljević je bio normalan čovjek, nije bio mnogo visok, ali je bio širi u ramenima.

“Družili smo se, bio je jako dobar čovjek i sa svima se družio iako je bio i general i komandant. Mogu zaista reći da smo ponosi na njega, jer je on ipak narodni heroj i odlikovani general koji vuče korijene iz ovih krajeva”, naglasio je.

Vojvodić kaže da je Miljević kada je otišao u penziju još češće dolazio u svoje rodno mjesto, posebno vikendom, i tada je i gradio vikendicu, koja je sada zapuštena, a mještani su mu pomagali u gradnji.

Preko puta groblja i spomenika nalazi se Spomendom, koji su podigli mještani ovog kraja za pale borce iz oslobodilačkog rata.

Inače, Miljevićeva brigada je poznata i po tome što je jedina od svih partizanskih jedinica uspjela da zarobi nekog njemačkog komandanta  nosioca Hitlerovog krsta prvog reda, plemića Haberlejna.

Nakon oslobođenja, ovaj heroj nastavio je vojnu karijeru u JNA i nalazio se na dužnosti komandanta grada Banjaluka, načelnika vojnog okruga i drugim dužnostima, a 1963. godine je penzionisan.

Kada je otišao u penziju posvetio se organizovanju borbi bikova na Grmečkoj koridi. Preminuo je 28. septembra 1983. godine.

Miljević je nosilac partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, a ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. decembra 1951. godine.

Osim biste u rodnom mjestu, bista Miljevića od 2010. godine nalazi se i na Trgu palih boraca u Banjaluci.

Izvor: Cafe.ba