Šta jesti? 9 stvari koje morate znati o masnoćama!

Masnoće nam nisu neprijatelj, ali ponekad je teško balansirati kroz šumu informacija o zdravim i nezdravim masnoćama.

Women`s Health kompilirao je stoga 9 najvažnijih činjenica o masnoćama koje će vam to olakšati.

1. Nije bitno koliko ste masnoća pojeli, već kakve su one

Neka se na vašem tanjuru nađe što više namirnica od punog zrna, ribe orašastih plodoba, avokado, maslinovog ulja... Masnoće organizmu trebaju, ali trebaju mu nezasićene masnoće koje se nazlaze u ranije navedenim proizvodima.

2. Zasićene masti nisu najgore što možete napraviti svome zdravlju

Zasićene masnoće jesu loše i trebalo bi ih izbjegavati, no gore su od njih rafinirani šećeri i rafinirani ugljikohidrati pa ih nikako nemojte konzumirati umjesto zasićenih masnoća. Najbolje je zato zasićene masnoće poput maslaca zamijeniti nezasićenima i opredijeliti se za maslac od kikirikija.

3. Iz prehrane biste trebali potpuno izbaciti namirice s trans-masnim kiselinama

Trans-masne kiseline nastaju procesom koji se zove hidrogenizacija, a najčešće ih unosimo kroz hidrogenirana biljna ulja koja se široko koriste u industriji brze hrane, te iz polugotovih jela, pržene hrane i pekarskih proizvoda.

Trans-masne kiseline pronađene su u velikoj količini u pomfritu, čipsu, prženoj hrani, vaflima, imitacijama sira i margarinima, piše Dijeta.hr

Nemaju nutritivnih vrijednosti, a istraživanja su pokazala da su zaslužne za podizanje razine ``lošeg`` kolesterola te smanjivanje razine ``dobrog`` kolesterola u organizmu. Također, povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.

4. Najbolji način da smanjite želju za nezdravim (masnoćama) je da ih potpuno istjerate iz prehrane

Ako izbacite rafinirane namirnice i šećer iz prehrane te ih zamijenite povrćem, maslinovim uljem, sjemenkama, ribom i punim zrnom, želja će s vremenom nestati.

5. Veličina masnih stanica utječe na vaše zdravlje

Bijele masnoće sadržane u masnim stanicama u organizmu proizvode hormon koji se naziva adiponektin koji pomaže regulaciju proizvodnje inzulina. Vitke osobe imaju manje masne stanice koje izlučuju više tog regulirajućeg hormona koji se još naziva i hormonom mršavljenja. Veće stanice izlučuju ga manje. To je, navode liječnici, razlog zašto je debljina loša za zdravlje.

- Kada se udebljate i masne se stanice povećaju, proizvode manje ``hormona mršavljenja`` zbog čega se povećava rizik od razvoja dijabetesa i srčanih bolesti, navodi dr. Louis Aronne, s Centra za pretilost Cornell.

6. Bijelog sala imamo najviše, a čak i  sagorijevaju kalorije

Iako je ova činjenica zaista točna, valja imati na umu da masnoće troše 2 kalorije po pola kilograma masti, dok mišići troše 6 kcal po pola kilograma mišića.

7. Organizmu je potrebno više smeđeg sala

Većina ljudi treba više ``smeđih masnoća`` jer one troše kalorije i u stanju mirovanja. Možete ih ``dodati`` vježbanjem.

Dugi aerobni trening otpušta hormon irisin koji potpomaže pretvaranje bijelih masti u smeđe.

8. Dovoljno je 30 sekundi da saznate je li masnoća u vašem tijelu opasna

Lezite na pod i pritisnite kažiprst ravno iznad jedne strane zdjelične kosti. Kako pritišćete prstom, tako stegnite trbušne mišiće. Prstom prijeđite oo mišiću od zdjelice do pupka. Trebali biste osjećati kao da prelazite preko rastegnutog komada plastike.

U protivnom radi se o visceralnoj masnoći. Ona omata organe, i što je nje više, to je više ugrožava zdravlje. U ljekarnama možete napraviti  test kojim će vam izmjeriti postotak visceralne masnoće.

9. Bitan je obim struka

Obujam struka najbolji je način za mjerenje zdravlja. Zašto?

Što veći obujam struka/trbuha to veći rizik od smrti, neovisno o tome koliko je vaš BMI, kaže istraživanje Klinike Mayo. Salo je najopasnije kad se ovije oko unutarnjih organa, odnosno na predjelu trbuha jer se povezuje s s razvojem niza bolesti, posebno srčanih oboljenja i dijabetesa.

Za žene je granica 81,28 cm, a muškarci bi obujam trebali držati ispod 93,98 cm

Izvor: vecernji.hr/ekskluziva.ba