x

Za zdravo i jako srce jedite ribu!

Svaka osoba morala bi dva puta sedmično da jede ribu, od čega bi jedan obrok morale činiti ribe poput srdele, skuše, pastrmke ili lososa, jer sadrže najviše omega-3 masnih kiselina, prepo-ruka je evropskog kardiološkog udruženja po-slata sa konferencije “EuroPrevent” u Dablinu.

Kardiolozi preporučuju ribu, a osobe koje ih ne vole, trebalo bi da unose oko jednog grama omege-3 u obliku kapsula.

 

Stručnjaci ističu da je omega-3 važna za ljud-sko zdravlje zbog toga što pomaže u borbi pro-tiv kardiovaskularnih bolesti, snaženju moždanih funkcija i jača imunitet.

 

Jesti ribu umjesto ribljih preparata zdravije je jer riba sadrži i druge tvari poput vitamina D, selena i joda, koji takođe pomažu u borbi protiv bolesti srca i krvnih žila.

 

Riba je odličan izvor bjelančevina, vitamina, minerala i masnih kiselina, zbog čega je čest izbor sportista i osoba koje vode računa o is-hrani. Obiluje kalijumom, natrijumom, kalciju-mom, gvožđem, fosforom, magnezijumom, sum-porom, manganom, cinkom, bromom, florom, kobaltom i bakrom, koji organizmu služe kao gradivne i zaštitne materije, a morska riba je i značajan izvor dragocjenog joda.

 

Ova namirnica bogata je i vitaminima A, B, D i E, a mnogo je lakše svarljiva od mesa drugih ži-votinja, pritom u čovjekovom organizmu ne stvara veliku količinu mokraćne kiseline, što olakšava varenje i ne truje organizam.

 

Štiti srce i krvne sudove

 

Ono što se u posljednje vrijeme ističe kao po-sebno važan sastojak ribe jesu omega-3 masne kiseline, koje su zadužene za zdravlje srca i krvnih sudova, a samim tim i prevenciju infar-kta i moždanog udara. Riblje ulje povećava nivo dobrog, a smanjuje nivo lošeg holesterola i tri-glicerida.

 

Održava zdravlje kostiju

 

Novija istraživanja pokazala su da starije osobe koje češće konzumiraju ribu imaju očuvaniju gustinu kostiju i da su izložene manjem riziku od razvoja osteoporoze. Vjeruje se da je za ovaj učinak zaslužna kombinacija različitih ulja iz ribe, a prevashodno omega-3 masnih kiseli-na.

 

Prevencija raka

 

Dokazano je da redovan unos ribe smanjuje ri-zik od raka debelog crijeva i rektuma za čak 12 odsto. Takođe, ishrana bogata ovom vrstom mesa prevencija je od formiranja malignih tu-mora reproduktivnih organa. Međutim, stručnjaci ističu da se ovo dejstvo poništava ukoliko se riba prži na visokim temperaturama i priprema na roštilju, jer se u tom slučaju stvaraju kance-rogene materije.

 

Sprečava hiperaktivnost

 

Naučno je dokazano da se poremećaj pažnje i hiperaktivnost kod djece znatno rjeđe javljaju ukoliko je majka tokom trudnoće jela ribu bar dva puta nedjeljno. Međutim, treba voditi raču-na o tome da se konzumiraju sitnije vrste koje sadrže manje žive jer se u suprotnom povećava rizik od poremećaja pažnje.

 

Održava moždane funkcije

 

Omega-3 masne kiseline imaju značajnu ulogu u razvoju moždane kore, poboljšavaju pamćenje i korisne su za sve osobe koje se bave intele-ktualnim radom, ali i za prevenciju depresije i Alchajmerove bolesti.

 

Koja riba je najzdravija?

 

Riječna riba siromašnija je omega-3 masnim ki-selinama u odnosu na morsku. Ipak, neki sta-novnici rijeka veoma su dobar izvor ovih kori-snih nutrijenata, a među njima se naročito ističu pastrmka i tolstolobik, kao i som, šaran i riječni rakovi.

 

Međutim, stručnjaci savjetuju da se izbjegava konzumiranje masne riječne ribe, kao što je ša-ran, a da se prednost daje posnijim vrstama prevashodno pastrmki i smuđu. Kada je morska riba u pitanju, najviše omega-3 masnih kiselina ima u masnoj ribi poput haringe, lososa, skuše, morune, tune, srdele…

 

Riba u ishrani trudnica

 

S obzirom na to da pojedine vrste ribe sadrže veću količinu žive, a među njima su skuša, sa-bljarka, ajkula, štuka i tuna, trudnicama se sa-vjetuje poseban oprez. Ovaj toksični metal se taloži u tijelu i izlučuje tokom naredna tri mjeseca, pritom prolazi kroz placentu i može da dospije u bebinu krv, gdje njegova koncentracija može biti i veća nego u majčinom krvotoku.

 

Ovo može biti veoma opa-sno jer je bebin mozak izuzetno osjetljiv na ži-vu, a budući da se razvija tokom čitavih devet mjeseci, izloženost ovom metalu nije poželjna ni u jednom periodu trudnoće. Najmanje žive imaju račići, svijetla tuna i losos, a za ishranu trudni-ca je pogodna i sitna riba poput sardina, srdela i haringe.

 

Kako prepoznati svježu ribu?

 

Naravno, najsvježija je tek ulovljena riba i zato, kada kupujete ribu, obratite pažnju na njen miris koji treba da bude prijatan i neutralan. Drugo na šta treba obratiti pažnju jesu oči koje su, ako je riba svježa, bistre i pune, dok su kod pokva-rene upale i mutne. Takođe, škrge treba da bu-du crvene i vlažne, nikako suve, ljepljive i siv-kasto-smeđe, a koža mora da bude vlažna, neo-štećena i sjajna, s krljuštima priljubljenim uz tije-lo.

 

Sluz treba da bude ravnomjerno raspoređena, a riba da klizi iz ruku. Ako svježu ribu pritisnete prstom, na njoj neće ostati udubljenje. Kada ku-pujete zaleđenu ribu, vodite računa o tome da pakovanje nije otvoreno i oštećeno, kao i da na sebi nema velike kristale leda.

 

Srdele s mentom i bademima

 

Potrebno:

 

oko 10 svježih i očišćenih srdela

 

1 šoljica badema

 

1 manji luk

 

3 režnja bijelog luka

 

1 šaka korijandera

 

1 šaka mente

 

maslinovo ulje

 

limun

 

so i biber

 

Priprema: Bademe rasporedite po papiru za pe-čenje pa ih ubacite u rernu na 180 stepeni ka-ko bi se tostirali. Trebaće im tek nekoliko minu-ta, zato ih držite na oku kako se ne bi ispekli previše. U blender ubacite korijander, mentu i bijeli luk. Dodajte malo soli i bibera pa kratko blendajte kako bi se sve povezalo i usitnilo. U posudu ubacite grubo sjeckani luk i polovinu tostiranih badema pa im dodajte dio začinskog bilja. Začinite maslinovim uljem i povežite. Na svakoj srdeli napravite tri reza sa svake strane. U posudu za pečenje na dno stavite ostatak mješavine s lukom, a dio koji ste pomiješali sa začinskim biljem utrljajte u ribu. Pecite na 180 stepeni oko 20 minuta ili dok riba nije gotova, zavisno od veličine.

 

Losos s lukom i medom

 

Priprema:

 

4 kašičice meda

 

2 kašičice soja sosa

 

2 kašičice sirćeta

 

2 režnja bijelog luka

 

2 fileta lososa susam

 

maslinovo ulje

 

so i biber

 

Priprema: U posudi pomiješajte med, soja sos, sirće i protisnuti sjeckani bijeli luk. Osušite sa-mo kožu lososa. Zagrijte maslinovo ulje u tavi pa najprije pecite losos okrenut na stranu na kojoj se nalazi koža. Tek prije nego što ćete ga okrenuti, premažite ga lagano umakom koji ste pripremili i okrenite. Pecite još jedan minut. Pre-bacite na tanjir i pustite da se odmori barem tri minuta. Prelijte umakom i pospite tostiranim susamom.

 

Izvor: Cafe.ba

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.