Namjenska industrija od 2011. utrostučila promet!

U 2013. promet se zadržao otprilike na nivou iz 2012. godine i ukupno je iznosio oko 51 milion eura, što je bilo uvjetovano prvenstveno činjenicom da jedna isporuka konjičkog Igmana od pet miliona eura nije realizirana do kraja prošle, nego u ovoj godini, a stopirana je i jedna isporuka Pretisa za Ukrajinu…

Opšta ekspanzija

S obzirom na broj ugovorenih poslova, tekuća godina trebala bi završiti sa rastom prometa od 15 do 20 posto u odnosu na 2013., uz dalje smanjenje zatečenih dugova, koji su sa 31. decembrom 2010. godine iznosili više od 140 miliona KM, od kada su svedeni na nivo ispod 100 miliona KM.

Kada je riječ o pojedinačnim iskoracima kompanija iz oblasti namjenske industrije, u posljednje tri godine, za mandata Vlade FBiH sa premijerom Nerminom Nikšićem na čelu, najveći je napravio Igman iz Konjica, koji je od firme koja je godinama tavorila došao do prijeratnog obima proizvodnje i izvoza vrijednog 60 miliona KM godišnje, što je uz tehnologiju kojom raspolaže njegov trenutni proizvodni maksimum. Aktuelna Vlada je u Igmanu 2011. zatekla jedan ugovor od 36,5 miliona dolara, čiju realizaciju je poduprla kreditom Razvojne banke FBiH vrijednim oko devet miliona KM – nakon što je Igman realizirao taj posao, vratio je kredit i poslije toga su praktično nestali svi njegovi problemi, jer je dobar dio obaveza izmirio, počeo plaćati i tekuće obaveze, stigla su mu i sredstva iz pasivnog podbilansa kojima je radnicima uvezan radni staž…

Izuzetno pozitivan primjer je i goraždanski Unis Ginex, koji bilježi kontinuitet razvoja u proizvodnji inicijalnih kapisli, a u 2013. godini ostvario je poseban iskorak u vidu otvaranja dvije nove proizvodne linije, čime je dostigao proizvodnju od 700 miliona kapisli godišnje, što ga čini drugim proizvođačem u Evropi, iza švicarskog RULA-ga. S obzirom na ugovorene poslove u ovoj godini i otvaranje još dvije nove linije, očekuje se da će Ginex uskoro dostići i proizvodnju od milijardu kapisli godišnje i postati vodeći evropski proizvođač.

Tehničko-remontni zavod Hadžići također je u posljednje tri godine stabilizirao svoje poslovanje, a ukoliko budu finalizirani neki veliki poslovi koji su u pripremi, poput ugovora s Turcima vrijednim blizu pet miliona dolara, oporavak te komapnije bit će potpun. Slična situacija je i sa novotravničkim BNT-om, kojem nedostaje samo jedan veliki ugovor kako bi u potpunosti aktivirao svoje ogromne proizvodne kapacitete.

Firma koja zadnjih godina ide uzlaznom putanjom, a u prošloj godini je napravila značajan iskorak usavršavanjem novog upaljača, a razvija i drugi, jeste bugojanski Binas, čija oba spomenuta inovativna projekta su vezana za Pretisov ugovor s Malezijcima, tako da je uspjeh tih dviju kompanija međusobno ovisan. Nažalost, zbog opstrukcija dirigiranih iz političkih krugova koji su godinama gušili domaću namjensku industriju i stvorili ogromne obveze prema radnicima, a sada njima manipuliraju u želji da blokiraju realizaciju poslova koji bi tu branšu mogli izvući iz starih dubioza, realizacija Pretisovih ugovora s Malezijcima još uvijek je neizvjesna, a ukoliko se ta priča završi povoljnim ishodom, i ta kompanija uskoro bi ponovo mogla stati na noge.

Problemi naslijeđeni od prethodnih garnitura federalnih vlasti usporavaju i oporavak sarajevskog Zraka, koji je od dolaska nove Uprave uspio ugovoriti nekoliko poslova, ali je opterećen brojnim raznim sudskim izvršenjima i blokadama iz ranijeg perioda, koji koče punu stabilizaciju te kompanije.

Najmanje pomaka zabilježio je Vitezit, kojem još uvijek nad glavom visi stečaj, iako je u posljednjih nekoliko mjeseci uspio pokrenuti proizvodnju.

Ta kompanija vjerna je ilustracija strategije kojom se namjenska industrija godinama planski uništavala, budući da je u svim godinama u kojima je proizvodni potencijal Vetezita tavorio potpuno neiskorišten, na niovu BiH na uvoz eksploziva kakav se proizvodi u Vitezu, a koji nema samo vojnu namjenu, već se koristi i u građevinarstvu, rudarstvu i drugim civilnim sektorima, godišnje trošeno više od 15 miliona KM.

Saradnja s Amerikancima

No, unatoč spomenutim izuzecima, gdje su zatečeni problemi bili preveliki da bi se u potpunosti riješili u kratkom roku, posmatrano u cjelini nedvojbeno je da je namjenska industrija FBiH u posljednje tri godine doživjela svojevrstan preporod i da već sada bilježi rekordnu proizvodnju i izvoz, uz godišnje prihode trostruko veće nego u periodu prije aktuelne Vlade.

U kontekstu daljeg oporavka i razvoja namjenske industrije, nužno je istaknuti Memorandum razumijevanju i strateškom partnerstvu sa američkom kompanijom Howell Machine, koji je Vlada potpisala krajem 2013. godine. Riječ je o takozvanom GOCO modelu (Government-Owned, Contractor-Operated) saradnje, pri čemu država ostaje većinski vlasnik, a Howell Machine upravlja, investira i kroz svoj rad vraća uložena sredstva, dok tehnologija također ostaje domaćoj kompaniji, odnosno njenom većinskom vlasniku i malim dioničarima. Dakle, vlasnička struktura se ne mijenja, već američki partner uspostavlja svoju upravljačku strukturu i preuzima obavezu da u određenom periodu investira finansijska sredstva i uvede nove tehnologije, otvori nova radna mjesta i poveća proizvodnju i dobit. Iz te dobiti, jedan dio se vraća za uložena sredstva, odnosno investicije, a drugi dijele upravljač i vlasnik.

Inicijalni plan je da se u pet fabrika koje su obuhvćene ovim projektom (Igman, Ginex, Pretis, Binas i Zrak), napravi godišnji promet od 80 miliona KM i dobit od 2-3 miliona KM, te da se kroz 4-5 godina promet poveća na 200 miliona KM i da dobit bude 20 miliona KM.

Saradnja sa Howell Machine podrazumijeva i otvaranje tržišta Sjedinjenih Američkih Država za proizvode naše namjenske industrije, tim prije što ta kompanija ne radi samo za vojno, već i za civilno tržište, na kojem je vrlo tražena municija kakva se proizvodi kod nas.

Uprkos tome što određene interesne grupe, koje su u ranijim godinama ostvarivale ogromne profite posredujući u izvoznim poslovima namjenske industrije, a koji su zaključivanjem Memoranduma izgubili taj izvor lake zarade, čine sve da sruše taj projekt, efekti saradnje s Amerikancima već su vidljivi, prvenstveno u Igmanu i Ginexu, s kojima je Howell Machine zaključio ugovore vrijedne 65 miliona eura.

(fokus.ba)