Sređivao je travu i očešao se o biljku koja RASTE I KOD NAS: Djelovalo je kao da nije ništa, a onda je počela AGONIJA!

Ljekari su mu rekli da će možda morati da mu presade kožu da bi popravili štetu nakon što su se plikovi koje je izazvala trava inficirali. Dejvis je umalo ostao bez dijela mišića i trenutno ne može da hoda.

Svoje iskustvo zajedno sa fotografijama podijelio je na Fejsbuku, kako bi upozorio sve na potencijalnu opasnost ove biljke (divovski svinjski korov), koja je inače pronađena i na našim prostorima. Dejvis je opisao kako su njegove muke počele dok je bio u bašti sa svojim ocem u subotu 20. maja. Temperatura vazduha bila je više od 20 stepeni C, zbog čega je u vrt izašao u kratkim pantalonama, a onda krenuo da obrezuje živu ogradu i biljke, piše Jutranji list.

- Imao sam par ogrebotina, ali nisam slutio da bi ovo moglo da se dogodi - kazao je.

Do četvrtka na njegovoj nozi počeli su se pojavljivati plikovi.

- Izgledali su kao opekotina. Ali su postajali sve veći. Pokušavao sam to da sakrijem farmerkama jer kod kuće imam malu bebu i pretvarao sam se da me ništa ne boli - kaže on.

Ali kada se u petak u agoniji onesvijestio, odmah je prevezen u bolnicu. Nakon dva sata čekanja medicinska sestra htjela je da ga pošalje kući sa antibioticima. 

- Ali kada je ljekar pogledao moju nogu, rekao je da moram na hitnu operaciju. Nakon samo 20 minuta ležao sam na stolu u spavaćici s otvorenom nogom. Uz infekciju koja je jela tkivo noge stvar je dodatno zakomplikovao subkutani emfizem, gas zarobljen ispod rane.

- Osjećaj je bio kao da dirate pirinačne krekere. Nakon prve operacije morao sam na još jednu kako bi unutra stavili crvenu mrežicu. Bol je bila tako jaka da nisam mogao da stojim, a ni sad se ne mogu da se oslonim na nogu. Ponekad poželim da je odsiječem. Nikad nisam osjetio takav bol - rekao je Nejtan koji se još nalazi u bolnici i trebalo bi da ide na treću operaciju kako bi mu eventualno presadili kožu.

Dejvis trenutno uzima mnogo lijekova, uključujući i morfijum, kodein i lijekove protiv mučnine.

- Teško je jer ništa sam ne mogu da radim. Medicinske sestre moraju da me skinu i operu jer sam u kolicima. Pokušao sam sam da hodam odmah druge noći, ali srušio sam se na pod. Mislim da će ova noga biti izvan pogona neko vrijeme. Ljekari su mi rekli u slučaju da se infekcija proširila na list, mogao sam da izgubim mišić, pa bi morali da mi odsijeku nogu. .

Iako su Dejvisove povrede rijetke, ovaj slučaj dokaz je koliko opasna ova biljka može da bude.

Naime, biljke iz roda Heracleum kod ljudi uzrokuju tzv. fitofotodermatitis. Naime, koža kontaminirana biljnim sokom i izložena suncu reaguje osipom u roku 15 minuta nakon kontakta s biljkom, a unutar 48 sati mogu se stvoriti plikovi na koži.

Biljka koja je vrlo opasna i invanzivna otkrivena je prvo u Međimurju na obali rijeke Mure, a proširila se i u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Opasnost

Heracleum sphondylium, u narodu poznata kao „medvjeđa šapa”, zeljasta je višegodišnja ili dvogodišnja biljka, iz porodice Apiaceae u koju još spadaju: komorač (Foeniculum vulgare), livadska krbuljica (Anthriscus sylvestris), sedmolist (Aegopodium podagraria) i divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum). Raste na teritoriji Evrope i Azije.

Iako je većina biljaka iz pomenute porodice bezazlena, pa čak i ljekovita poput medvjeđe šape, među njima je i jedna vrlo toksična - divovski svinjski korov.

Njegov sok može uzrokovati fotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama. U početku je koža crvena i počinje svrab. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu da traju i do nekoliko godina.

Prisutnost male količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila. Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u lišću, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu, piše portal Atma.hr.

Nađena i u Srbiji

Ona je u junu prošle godine zabilježena na području Srbije prvi put. Primjerci su pronađeni u okolini Beograda (Kovilovo) i velika je vjerovatnoća da ih ima i na drugim mjestima u Srbiji (prije svega pored riječnih tokova).

Problem je što je jako teško razlikovati otrovnu od bezazlene vrste...

(Blic)