STRAVIČNO UPOZORENJE NAUČNIKA: Zemlja gori od Alžira do Arktika I BIĆE NAM JOŠ GORE!

Prošle nedjelje vlasti u Švedskoj su neuobičajeno izdale poziv za međunarodnu pomoć u sprečavanju sve većih požara koji posljednjih dana izbijaju širom te države.

Poslije više mjeseci bez kiša, uz visoke temeprature koje su trajale nedjeljama, šume u cijeloj zemlji su se pretvorile u buktinje. Rezultati su bili zastrašujući. Izbio je niz šumskih požara, a do prošle nedjelje je više od 50 šuma bilo u plamenu, od kojih su mnoge u arktičkom pojasu. Država poznata po hladnom i snježnom vremnenu našla se u neizbježnoj borbi sa požarima te je bila prinuđena da potraži međunarodnu pomoć.

Toplotni talasi, koji izazivaju na desetine smrtnih slučajeva, požare i suše, postali su uobičajeni na sjevernom dijelu naše planete. Širom sjeverne hemisfere, u Sjevernoj Americi, na Arktiku, Severnoj Evropi i Africi zabilježene su rekordno visoke temperature.

Meteorološka stanica u Alžiru u Sahari zabilježila je temperaturu od 51,3 stepena Celzijusovih, što je najviša temperatura ikada zabilježena u Africi.

U Japanu gdje su temperature dostigle 40 stepeni, ljudi su pozvani na predostrožnost pošto je broj umrlih od vrućina dostigao 30, a hiljade ljudi je smješteno u bolnice.

U Kaliforniji je povećana upotreba klima uređaja do te mjere da je došlo do nestašica struje.

Međutim, navodi list, možda je najveći uticaj intenzivne vrućine mogao da se osjeti ove godine u Kanadi, gdje su temperature u periodu od 18 dana u Torontu bile iznad 30 stepeni.

Naučnici navode da su se ove godine na Zemlji poklopili faktori koji su toliko moćni da premašuju snagu čak i klimatskih promjena. Više desetina ljudi umrlo je od posljedica izrazito toplog vremena. Kako pišu mediji, mrtvačnica u Montrealu je zatrpana tijelima ljudi koji su preminuli zbog vrućina, zbog čega su mnoga morala da budu smkeštena u druge dijelove grada. Prema riječima glavnog gradskog patologa, Montreal nikada do sada nije imao sličan problem.

Od vreline u Velikoj Britaniji istopio se krov Naučnog centra u Glazgovu, dok su travnjaci širom zemlje sprženi.

Trenutni toplotni talas postao je globalni problem. Ipak, i dalje nije jasno zašto je toliko lokacija na sjevernoj polulopti zahvaćeno ovakvim vremenom.

Većina naučnika ukazuje na niz faktora vezanih za globalno zagrijavanje, ali drugi upozoravaju da postoji i nešto više.

"Posljednjih nedjelja izmjerene su neke ekstremno visoke temeprature. Ipak, ne treba precjenjivati mogućnosti klimatskih promjena, jer je jasno da utiču i drugi faktori", naveo je Dan Mičel sa Bristolskog univerziteta.

Jedan od tih faktora je strujni tok, jezgro jakih vjetrova na osam do 11 kilometara iznad površine Zemlje koji duvaju sa zapada na istok, i upravljaju vremenskim prilikama širom svijeta. Ponekad kada su intenzivni, ti vjetrovi donose oluje, a kada su slabi donose mirne dane, i to se trenutno dešava.

"Strujni tok je trenutno vrlo slab, a rezultat toga je da se područja sa visokim atmosferskim pritiskom dugo zadržavaju na istom mjestu", istakao je Mičel.

"Ovo je dio fenomena poznatog kao atlantska višedecenijska oscilacija. Zapravo, situacija je slična onoj iz 1976. godine, kada smo imali slične temperature na Atlantiku i nepromjenljiv strujni tok. I naravno, ova godina je bila jedna sa najviše suša, najviše sunčanih dana i najtoplijih ljeta u Velikoj Britaniji u 20. vijeku", rekao je profesor Adam Skejf, iz Kancelarije za meterorologiju. 

Ipak, jedna je ključna razlika između ove i 1976. godine, istakao je profesor Tim Ozborn, direktor Klimatske istraživačke jedinice sa Univerziteta Istočne Anglije.

"Osnova na kojoj ovi efekti danas funkcionišu je danas drastično drugačija. Od 1976. godine imali smo više decenija globalnog zagrijavanja, zbog rasta emisije ugljenika, što je značajno povećalo globalne temeprature", naglasio je Ozborn.

Drugi faktori koji stvaraju meteorološke uslove i koji su doveli do ovakvih vrućina obuhvataju značajne promjene temperatura površine mora u sjevernom Atlantiku.

Rezultat je da će svaki fenomen, poput slabljenja strujnog toka, imati izraženiji efekat nego prije 40 godina. Naučnici ističu da će toplotni talasi postati češći i da će se pogoršati, kako raste i emisija ugljenika, a problem se neće zadržati samo na kopnu.

"Imamo i morske toplotne talase širom svijeta. Na primjer, prošle godine je došlo do morskog toplotnog talasa koji je udario u obalu Australije. Opustošio je ogromne dijelove Velikog koralnog grebena. Ove pojave postaju sve češće i intenzivnije, poput onih na kopnu", kazao je Majkl Borous Okeanskog instituta u Škotskoj, piše Gardijan.

(Kurir)