Treba li bebi dodatni vitamin D

Šta je vitamin D

Vitamin D zapravo uopće nije vitamin, nego steroidni hormon koji je pogrešno klasificiran kao vitamin još 1922. godine u eri otkrivanja hranjivih tvari. Proizvodi se u tijelu nakon izlaganja kože ultraljubičastom zračenju iz sunčeve svjetlosti.

Vitamin D igra nezamjenjivu ulogu u održavanju optimalnog nivoa kalcija i fosfora u krvi, te u mineralizaciji kostiju stimulirajući apsorpciju kalcija i fosfora u tankom crijevu. Također učestvuje u mnogim drugim biološkim funkcijama.

Kod djece, manjak vitamina D može uzrokovati rahitis, bolest kostiju. Simptomi rahitisa uključuju deformacije i prijelome kostiju, slabost mišića, zaostajanje u razvoju, zastoj u rastu, niži rast, probleme sa disanjem, moguće učestale kontrakcije mišića uzrokovane niskom nivoom kalcija u krvi i, vrlo rijetko, zastoj srca.

Ako nema organskih uzroka, kao što je nedonošenost ili bolesti jetre ili bubrega, kada govorimo o manjku vitamina D kod inače zdrave djece, u stvari govorimo o manjku sunčeve svjetlosti, (iako nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti ne mora biti jedini uzrok manjka vitamina D i rahitisa).

Prirodni izvor vitamina

Vitamine D za dojenčad prvenstveno čine zalihe koje su razvijene prije rođenja i vitamin D koji proizvedu izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti; manji dio je iz majčinog mlijeka.

Koncentracija u masti topivog vitamina D u majčinom mlijeku varira od pet do 136 IU/L, ovisno o tome kako je mjerena njegova aktivnost i majčinom statusu vitamina D za vrijeme laktacije.

Ta koncentracija osigurava manje od 200 do 400 IU dnevno, količini koja se obično preporučuje za djecu do jedne godine starosti, no vitamin D iz majčinog mlijeka beba vrlo lako prerađuje te uz minimalno izlaganje suncu razvija sasvim dovoljnu količinu za sebe.

Majčino mlijeko ne treba smatrati oskudnim vitaminom D, zato što je biološki normalan način opskrbe dovoljnom količinom vitamina D kod ljudi izlaganje sunčevoj svjetlosti, a ne prehrana.

Optimalan put za unos vitamina D kod ljudi nije probavni trakt, kroz koji se mogu unijeti i toksične doze. Zapravo je koža organ koji je programiran da, uz dovoljnu količinu sunčeve svjetlosti, proizvodi potencijalno ogromne količine vitamina D i spriječi apsorpciju više od onoga što tijelo može sigurno iskoristiti i pohraniti.

Je li vaša beba pod rizikom manjka vitamina D

Bebe zaista rijetko trebaju nadomjestak vitamina D. Bebe koje trebaju nadomjestak vitamina D trebaju ga obično zbog nedovoljne izloženosti sunčevu svjetlu. Faktori rizika za manjak vitamina D kod beba su:

1. Beba gotovo nikad nije izložena sunčevu svjetlu

- ako živite u zemljama pri vrhu sjeverne hemisfere,

- u urbanim područjima gdje visoke građevine ili zagađenja blokiraju sunčevu svjetlost,

- ako je beba uvijek prekrivena i čuvana daleko od sunca,

- ako je tokom dana konstantno u zatvorenom prostoru ili

- ako primjenjujete zaštitu sa visokim faktorom protiv UV zračenja.

2. I beba i majka su tamnopute pa im je zbog toga potrebno duže izlaganje suncu da bi generirale odgovarajuću količinu vitamina D. Međutim, to je, opet, pitanje nedovoljnog izlaganja suncu, jer tamniju kožu treba duže izlagati suncu. Ne postoje pouzdana saznanja o tome koliko je potrebno dodatno se izlagati suncu, ukoliko imate srednje tamnu ili tamnu kožu.

3. Manjak vitamina D kod majke - što je rijedak slučaj u zapadnim zemljama. Količina vitamina D u majčinom mlijeku ovisi o količini koju majka posjeduje.

Ako je beba izložena sunčevoj svjetlosti dovoljno dugo, teško da će manjak vitamina D u majke predstavljati problem za bebu. No, ukoliko beba ne generira dovoljnu količinu vitamina D od izlaganja sunčevoj svjetlosti, količina iz majčinog mlijeka bi onda trebala zadovoljiti povećane potrebe za vitaminom D.

Ukoliko je majka minimalno izložena sunčevoj svjetlosti ili ne konzumira dovoljno namirnica bogatih vitaminom D, moguć je nedostatak vitamina D.

Koliko je sunčeve svjetlosti potrebno za adekvatnu količinu vitamina D

Najbolji način za razvijanje adekvatne količine vitamina D, koji potpuno odgovara dizajnu ljudskog tijela, je umjereno izlaganje sunčevom svjetlu. Bebama, kao i svima nama, potrebni su redoviti izlasci van. Naravno, potrebno je misliti na rizike od pretjeranog izlaganja suncu.

Vrijeme izlaganja sunčevoj svjetlosti u cilju prevencije manjka vitamina D, ovisi o faktorima poput pigmentacije kože, geografske pozicije, stupnju izloženosti kože, klimi, dobu dana, stupnju zagađenja zraka, statusu vitamina D kod majki koje doje i trenutnom statusu vitamina D u tijelu djeteta.

Preporuke dakle variraju u različitim dijelovima svijeta, u skladu sa lokalnim uvjetima i praksom. Važno je istaknuti da nije neophodno svakodnevno izlaganje suncu, jer tijelo pohranjuje i čuva vitamin D.

Istraživanja pokazuju da djeca izložena ljetnom suncu na samo nekoliko sati mogu pohraniti količinu vitamina D dovoljnu za nekoliko mjeseci.

Možemo li dodati vitamin D majci umjesto bebi

Najveći izvor vitamina D za bebe, pored sunčeva svjetla, su zalihe pohranjene u njihovom tijelu prije rođenja. Neka istraživanja ukazuju da je kod djece čije su majke u trudnoći imale manjak vitamina D, također, moguć manjak, pa su ovisna o redovitoj opskrbi vitaminom D kroz prehranu, nadomjestke te izlaganju sunčevoj svjetlosti.

Uočeno je da status vitamina D u tijelu majke tokom trudnoće direktno utječe na status vitamina D u novorođenčeta, posebno tokom prva dva ili tri mjeseca života. Poželjno je da trudnice vode računa o adekvatnom unosu vitamina D.

Bebine rezerve, koje dobije rođenjem, dostatne su za neka tri mjeseca, ako je beba vrlo malo izložena sunčevoj svjetlosti, no trajat će mnogo duže ako se beba sunčevoj svjetlosti izlaže redovno.

Majka daje djetetu vitamin D i tokom dojenja. Zato dodavanje nadomjestaka vitamina D u majčinu prehranu te izlaganje ultravioletnom zračenju, doprinose količini vitamina D u majčinu mlijeku.

Dokle god majka ne pati od manjka, njeno će mlijeko sadržavati dovoljnu količinu vitamina D. No, bebe primaju samo dio potrebnog vitamina D iz majčinog mlijeka, a ostatak generiraju putem kože, usljed izloženosti sunčevom svjetlu.

Šta ako beba ne dobiva minimalnu količinu sunčevog svjetla

Studije pokazuju da dodavanje 2000-4000 IU vitamina D dnevno majci, sigurno povećava status vitamina D i kod majke i kod bebe.

Dodavanje 2 000 IU dnevno, rezultiralo je ograničenim napretkom, dok unos od 4 000 IU dnevno može značajno doprinijeti poboljšanju majčinog i statusa vitamina D kod novorođenčeta.

Jedno finsko istraživanje pokazalo je kako je dodavanje 50 µg (2000 IU) vitamina D dnevno majkama jednako efikasno kao dodavanje 10 µg (400 IU) bebama. Neki, međutim, još smatraju kako će tek veći unos vitamina D kod majki (više od „sigurnih“ 2000 IU) omogućiti da djeca održe adekvatan nivo vitamina D.

Ne sunča se uz zatvoren prozor

Izlaganje kože sunčevoj svjetlosti koja je prošla kroz „pleksiglas", plastiku ili prozorsko staklo (u zgradama, u automobilu, prekrivenim kolicima) nije dovoljno za proizvodnju vitamina D zato što ti materijali upijaju ultraljubičasto (UVB) zračenje koje je potrebno da bi koža započela proizvodnju vitamina D.

Uputa Svjetske zdravstvene organizacije

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje: "Dva sata sunčevog svjetla sedmično minimalna je količina izlaganja za djecu čije je samo lice izloženo suncu. Ukoliko su gornji i donji ekstremiteti izloženi suncu, dovoljno je izlaganje 30 minuta sedmično.

Ovo je uputstvo iz studije o bijeloj, isključivo dojenoj djeci, mlađoj od šest mjeseci, koja žive na 39 stepeni sjeverne geografske širine.

Kako je Bosna i Hercegovina nešto sjevernije, a i naša djeca su malo tamnije puti, to bi za naše uvjete važila preporuka o nešto dužem izlaganju suncu. 

Izvor: Avaz.ba