Pljačkaši banaka oružje su zamijenili tastaturama!

Moderni pljačkaši banaka više ne koriste pištolje i maske, već su dobro skriveni iza računarskih monitora, a jedino su im oružje tastature.

Napadi na banke često uključuju nekoliko različitih grupa kriminalaca koji zarade veliki novac i puno prije same krađe novca s računa banaka razvijajući alate i malware za napade na sisteme i krađu podataka korisnika bankarskih usluga i trgujući tim podacima na crnom tržištu, dok su za pražnjenje računa često zadužene tzv. mule koje samo podižu novac s bankomata ili ga troše putem interneta.

Dio tog novca zadrže za sebe, a ostatak prebace na račune cyber kriminalaca – zbog toga što učestvuju u samom podizanju novca, upravo su mule u najvećoj opasnosti da ih uhvate, dok je `mozgove` tih operacija jako teško uhvatiti jer dobro skrivaju tragove.

Na CNN-u podsjećaju da je takva situacija zabilježena ranije ove godine kada su hakeri počistili račune banaka i ukrali čak 45 miliona dolara, pri čemu su uhapšene samo osobe koje su dizale novac s bankomata, dok ostale osobe koje su učestvovale u ovoj operaciji do sada nisu otkrivene.

Iako u ovakvim operacijama nekad može učestvovati samo jedna osoba ili mala grupa kriminalaca, u njima najčešće učestvuje više osoba koje su zadužene za posebne zadatke. Vikram Thakur iz sigurnosne kompanije Symantec kaže da ovakve operacije često uključuju četiri grupe kriminalaca – developeri malwarea, hakeri, cyber kriminalci i mule.

Većina napada na banke počinje od developera koji razvijaju malware i alate za krađu podataka i informacija o bankovnim računima i prodaju ih hakerima.

Hakeri te alate iskorištavaju za krađu podataka i te podatke prodaju cyber kriminalcima. Iako banke i korisnici čije su informacije ukradene još nisu izgubili niti jedan dolar, developeri i hakeri već su zaradili hiljade dolara prodajom alata i ovih informacija, a posljednja faza ovih operacija uključuje cyber kriminalce koji kontaktiraju mule, odnosno `vojnike na ulici` koji dobivaju krivotvorene kartice s ukradenim podacima i podižu novac ili ga troše na kupovinu različitih (skupih) stvari na internetu.

Thakur kaže da je na tržištu najveći deficit mula – iako su oni izloženi najvećem riziku da ih se uhvati, za svoje usluge dobivaju samo mali dio novca kojeg su podigli (oko dvadeset posto) te ih je zbog toga jako teško pronaći.

Na CNN-u dodaju da je danas prilično lako pronaći hakere koji se mogu dokopati informacija o bankovnim računima, a i njihove usluge su sve jeftinije pa se tako npr. za samo 111 dolara može dobiti čak milion mail adresa.

Naravno, cijena zavisi o vrijednosti ukradenih informacija te se najviše traže lični podaci i bankovni računi bogataša i finansijskih ustanova, a Thakur napominje da najveće gubitke ipak snose banke koje najčešće pokrivaju novčane iznose koje su hakeri ukrali s računa njihovih klijenata. 

Izvor: cafe.hr/ekskluziva.ba