ŠOKANTAN PRORAČUN NAUČNIKA: Masovno izumiranje počinje u ovom vijeku!

Profesor Danijel Rotman, kodirektor Centra Lorenc sa univerziteta Masačusets instituta za tehnologijy (MIT) primijetio je da su se četiri od pet prethodnih velikih izumiranja desila kada je navedeni poremećaj prešao ``prag katastrofalne promjene``.

Alarmantno

Najgori takav događaj dogodio se prije 248 miliona godina, kada je izumrlo 96 odsto vrsta. Rotman je napravio matematičku formulu kojom bi moglo da se predvidi koliko se ugljenika može dodati okeanima prije nego što se pokrene šesta kataklizma te vrste.

Odgovor je bio alarmantan. Ta se brojka kreće između 310 i 500 gigatona. Rotman ističe da na ranija masovna izumiranja nisu nužno uticale dramatične promjene u ciklusu ugljenika, na primjer, nije ih bilo prije 360 miliona godina u izumiranju u kasnom devonu.

Na to su mogle da utiču i vulkanske erupcije, klimatske promjene i drugi prirodni faktori. Rothman, međutim, navodi da bi sada trebalo uzeti u obzir i sagorijevanje velikih količina ugljenika u obliku nafte, uglja i gasa.

Napomenuo je i da je kritična masa morskog ciklusa ugljenika danas otprilike ista kao i masa ugljenika koje će ljudske aktivnosti vjerovatno dodati okeanima do 2100. godine.

Slavni francuski prirodnjak predvidio je još prije 200 godina da bi velike promjene u prirodi mogle da dovedu do masovnih izumiranja. Ako te promjene budu prebrze za evoluciju određene vrste, ona bi mogla da izumre.

Neke vrste drveća se već nalaze u problemu, jer se temperatura toliko diže da ne mogu postupno da se ``sele`` sjemenkama na veće visine u hladnije podneblje. Primjer toga je i atlantska riba kili, koja je vrlo uspješno i brzo evoluirala kako bi preživjela zagađenje istočne obale Sjedinjenih Američkih Država.

Ekološka katastrofa

Ipak, naučnici upozoravaju da većina vrsta to najvjerovatnije neće moći da uradi. Rotman kaže da su za bilo kakvu ekološku katastrofu potrebne hiljade godina, ali i da bi 2100. godina mogla da bude prelomna, godina nakon koje svijet ulazi u „nepoznatu teritoriju“.

Napominje da to ne znači da će se izumiranje dogoditi baš te godine, već da bi ciklus ugljenika tada mogao da uđe u nestabilno područje u kojem bi bilo teško predvidjeti njegovo dalje ponašanje.

(Republika.rs)