ŠTA KAŽE NAJPOZNATIJI METEOROLOG U REGIJI? Nakon vrućeg ljeta slijedi zima koja...

U očekivanju službene klimatološke analize stručnjaka DHMZ-a, već sada se može zaključiti kako je srednja temperatura zraka ljeta, koje se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje od 1. juna do 31. avgusta, diljem regije bila iznadprosječno visoka i to kao rijetko kada u historiji mjerenja. Viša je bila samo 2003. godine, u mnogim mjestima i 2012. godine. Stoga će klimatološka ocjena za mnoga mjesta biti “ekstremno toplo”. Naravno, u odnosu na službeni klimatološki prosjek iz razdoblje 1961-1990. godina. Prema novijem razdoblju, prema kojem se sve češće uspoređuje, 1981-2010. godina, te će ocjene ponegdje biti blaže, no i dalje više od “normalno”.

Premda srednja temperatura zraka cijeloga ljeta nije bila rekordna, a ni ukupna količina oborine, kao primjerice prošle godine, svojevrsni ekstremi nisu izostali pa su ove godine u Splitu po prvi puta svi julski dani bili vrući, što je pridonijelo i nikad višoj srednjoj julskoj temperaturi zraka. Takva je bila i na Zavižanu, gdje u julu nije bilo vrućeg dana, ali je izmjerena najviša dnevna temperatura kao nikada do sada. Temperaturnih rekorda bilo je i drugdje po Hrvatskoj, a zabilježen je i poneki s oborinom, kao primjerice najveća dnevna količina oborine u Sisku.

Što nas čeka u septembru

A sunčanih će sati biti i u ovoj sedmici, iako većinom manje nego u prošlome, pri čemu će se i temperatura zraka sniziti, a u mnogim će mjestima biti i kiše, često i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, pa će aktualna upozorenja za toplinski val koji može djelovati na zdravlje zamijeniti upozorenja na moguća lokalna nevremena s olujnim vjetrom, tučom, a uglavnom na Jadranu i pijavicama.

Pritom će pad temperature biti izraženiji u kontinentalnom području, gdje će ponegdje već tijekom vikenda, te posebice u sljedećem tjednu temperatura zraka biti oko prosječne za prvo desetodnevlje listopada, gdje kad vjerojatno čak i malo niža. No, to ne znači da je kraj s iznadprosječnom toplinom. Dapače! Prognoze za treću i četvrtu septembarsku sedmicu povećavaju vjerojatnost za srednju sedmičnu temperaturu zraka u većini Hrvatske barem malo višu od prosjeka, što će pridonijeti i pozitivnom odstupanje srednje temperature cijeloga mjeseca.

A kakva će biti zima?

A osim za septembar, dugoročne prognoze i za ostale mjesece do kraja ove godine i početkom sljedeće prilično su postojane i daju relativno veliku vjerojatnost za barem malo pozitivno odstupanje temperature, ne samo za tromjesečja, nego i za svaki od sljedećih šest mjeseci, što je u skladu s najnovijim prognozama razvoja jakosti El Nino-a i spoznajma o njegovom djelovanju na vrijeme u našem dijelu svijeta.

Za razliku od temperature, prognoze oborine su nepouzdanije, i manje postojane od izračuna do izračuna. Trenutačne upućuju na povećanu vjerojatnost viška oborine u odnosu na sezonske, pa i većinu mjesečnih količina, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Naravno, to ne znači da će sve sedmice biti toplije od prosjeka, i da sljedeće zime neće biti smrzavanja i snijega. Gotovo je sigurno da će biti i hladnijih razdoblja, u mnogim mjestima i poledice, barem ponegdje  i dana sa snježnim pokrivačem. No, trenutačno je malo vjerojatno da će ta razdoblja hladnoće, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka, pa ni srednje mjesečne. Možda će novi kompjutorski izračuni dati drukčija rješanja?!

Nastavi li se po trenutačnim, svijet bi uistinu mogao završiti po nekom od scenarija iz SF filmova, ili po onima vidljivima na stranicama Svjetske meteorološke organizacije, piše Vakula.

(Net.hr)