Sve što ste čuli o zdravoj prehrani bilo je - krivo!

Nutricionistica iz Šibenika, Anita Šupe, koja je znanja stekla na geteborškom sveučilištu u Švedskoj, postojeću i općeprihvaćenu piramidu prehrane `izvrće` naopako i kaže: `Sve što ste do sada činili da bi sačuvali zdravlje i spustili kilograme je bilo - krivo, piše slobodnadalmacija.hr. 

Istina o svinjskoj masti

Krenimo od svinjske masti koja je prije bila najveće zlo. `Svinjska mast je tradicionalno oduvijek bila sastavni dio ljudske prehrane u našem podneblju, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta i nema nikakvog razloga izbaciti tu mast iz prehrane. Što se tiče pečenja i prženja ona je zahvaljujući zasićenim masnim kiselinama stabilna na visokim temperaturama. To znači da neće oksidirati (užegnuti se), kao što je to slučaj sa biljnim uljima koja su krajnje nestabilna jer se sastoje od višestruko nezasićenih masnih kiselina. Svinjska mast je također bogata vitaminom D kojeg većina ljudi ima nedostatak, a koji je vrlo bitan za mnoge funkcije u tijelu`, objašnjava Anita Šupe koja piše blog `Istine i laži o hrani`. 

Kako bi ispravna piramida prehrane trebala izgledati?

O tome kakva bi ispravna piramida prehrane trebala izgledati, stručnjakinja kaže: `Trebali bismo izbaciti industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od šećera i njegovih jefitinih zamjena (HFCS, glukozni, fruktozni sirupi, sintetički zaslađivači), pšeničnog brašna od genetski modificirane pšenice, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i margarina, i mase kemijskih aditiva. Trebali bismo birati pravu prirodnu hranu u njezinu izvornom cjelovitom obliku i vratiti u našu prehranu prirodne zdrave masnoće kojih smo se odrekli bez razloga, jer one daju građevinski materijal za naše tijelo, vitamine topive u mastima, sitost i energiju. Uglavnom, službenu piramidu prehrane u kojoj bazu predstavljaju žitarice i proizvodi od brašna žitarica trebali bismo okrenuti naglavačke, jer je ta `baza` nutritivno osiromašena, tj. ne daje tijelu potreban građevinski materijal kao što daju nutritivno bogate namirnice: jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi i pravi punomasni mliječni proizvodi.` 

Problem modernog načina prehrane

Kad je u pitanju maslac, kaže sljedeće: `Maslac je kao i svinjska mast prirodna i zdrava masnoća koja je potpuno neosnovano izbačena iz naše prehrane i zamijenjena margarinom. Margarin je jeftini substitut za maslac, tvorevina vrlo lošeg sastava masnih kiselina koja pridonosi upalnim procesima u tijelu, te sadrži opasne trans masti i mnoge štetne kemikalije koje se koriste u procesu stvrdnjavanja. Maslac s druge strane je nutritivno bogata namirnica i za koju, usprkos krivim tumačenjima zadnih desetljeća, danas ipak znamo da nema nikakve veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima. Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas od tih bolesti čak i štite, vitamine A, D i K2 koji su važni za sve biokemijske procese u tijelu, antioksidanse kao vitamin E i selen, te važne masne kiseline kao što je CLA (konjugiranu linolensku kiselinu) koja štiti od raka.` 

Nutricionistica ističe i da je veliki problem modernog načina prehrane nedostatak prirodnih fermentiranih namirnica, kao što je domaće kiselo mlijeko, jogurt, kefir, kiseli kupus... `Ove su namirnice bogate probiotičkim kulturama koje su izuzetno važne za održavanje zdrave crijevne flore, a time i dobrog imuniteta i općenito dobrog zdravlja. Kupovni proizvodi kao jogurt, acidofil i sl. nemaju ista korisna svojstva kao prirodni proizvodi. Zbog toga je meni jedan od favorita zdrave prehrane domaći kefir koji se izrađuje uz pomoć kefirnih zrnaca (poznata još pod nazivom tibetanska gljiva, iako zrnca nisu gljive). Na top-listi najhranjivijih namirnica su svakako žumanca, i to sirova, koji predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu sa svojim sadržajem važnih hranjivih tvari u lako probavljivu obliku. Mnogi se zgražaju na sirova jaja, kao da smo zaboravili omiljenu slasticu iz djetinjstva – zavajon ili šato. Osim kefira i žumanca za svakodnevnu konzumaciju bih preporučila maslac, i to onaj domaći od pašnih životinja, te redovnu konzumaciju iznutrica kao što je jetra, npr. jednom tjedno.` 

Izvor: magazin.net.hr/ekskluziva.ba