Zašto neki od nas izgledaju mladoliko, a neki mnogo starije?!

Neke osobe stare tri puta brže od svojih kalendarskih vršnjaka koje nemilosrdni zub vremena preskače jer imaju odlične gene ili jer na to utiče okolina.

Naučnici u čijem je istraživanju učestvovalo 954 tridesetosmogodišnjaka iz istog novozelandskog grada, tokom istraživanja uzeli su u obzir 18 biomarkera da bi ustanovili brzinu kojom njihovi organizmi stare. 

Među ostalim, nivo holesterola u krvi, zdravlje srčanog mišića, funkciju pluća, stanje kapilara u zadnjem dijelu oka, dužinu telomera, tjelesnu težinu, funkciju bubrega, zdravlje desni...

Biomarkeri su kod dobrovoljaca mjereni u njihovoj 26, 32, i 38 godini života, što je naučnicima omogućilo da precizno odrede kojim tempom stare njihovi organizmi.

Po podacima objavljenim u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo se da je biološka starost učesnika istraživanja varirala između 28 i 61 godine.

``Namjera naučnika je da isto istraživanje provedu i među starijom populacijom, ali ukoliko želimo da spriječimo bolesti koje se razvijaju s obzirom na životno doba, moramo se fokusirati na proučavanje biološkog procesa starenja mlađih ljudi. 

Starenjem se povećava i opasnost od razvoja raznih bolesti, uključujući i maligne, i ovo radimo kako bismo pokušali da spriječimo istovremeni razvoj nekoliko bolesti u starijem životnom dobu, a sljedeći korak nam je da otkrijemo što utiče na tempo starenja``, rekla je prof. Terrie Moffitt s američkog univerziteta Duke.

Specijali

Galerije

Registracija/Prijava

ŽIVOTNI STIL

LJEPOTA

ZDRAVLJE

BUDI FIT

MODA

LJUBAV

RODITELJSTVO

DOMAĆINSTVO

ZANIMLJIVOSTI

ŽIVOT

NAJAVLJUJEMO

LIČNI RAZVOJ

PUTOVANJA

KREATIVNOST

HOROSKOP

Zašto neki od nas izgledaju mladoliko, a neki mnogo starije?

Rezultati detaljnog istraživanja američkih naučnika o procesu biološkog starenja ljudi pokazali su radikalnu razliku između njihova biološkog i hronološkog tempa starenja, piše BBC.

Zašto neki od nas izgledaju mladoliko, a neki mnogo starije?

Neke osobe stare tri puta brže od svojih kalendarskih vršnjaka koje nemilosrdni zub vremena preskače jer imaju odlične gene ili jer na to utiče okolina.

Naučnici u čijem je istraživanju učestvovalo 954 tridesetosmogodišnjaka iz istog novozelandskog grada, tokom istraživanja uzeli su u obzir 18 biomarkera da bi ustanovili brzinu kojom njihovi organizmi stare. 

Među ostalim, nivo holesterola u krvi, zdravlje srčanog mišića, funkciju pluća, stanje kapilara u zadnjem dijelu oka, dužinu telomera, tjelesnu težinu, funkciju bubrega, zdravlje desni...

Biomarkeri su kod dobrovoljaca mjereni u njihovoj 26, 32, i 38 godini života, što je naučnicima omogućilo da precizno odrede kojim tempom stare njihovi organizmi.

Po podacima objavljenim u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo se da je biološka starost učesnika istraživanja varirala između 28 i 61 godine.

``Namjera naučnika je da isto istraživanje provedu i među starijom populacijom, ali ukoliko želimo da spriječimo bolesti koje se razvijaju s obzirom na životno doba, moramo se fokusirati na proučavanje biološkog procesa starenja mlađih ljudi. 

Starenjem se povećava i opasnost od razvoja raznih bolesti, uključujući i maligne, i ovo radimo kako bismo pokušali da spriječimo istovremeni razvoj nekoliko bolesti u starijem životnom dobu, a sljedeći korak nam je da otkrijemo što utiče na tempo starenja``, rekla je prof. Terrie Moffitt s američkog univerziteta Duke.

Kod većine učesnika istraživanja ustanovljena je kompatibilnost kada je u pitanju bila njihovo hronološko i biološko životno doba. Kod pojedinaca je tijelo, odnosno organizam stario triput brže u odnosu na njihovo hronološko životno doba, a kod nekih - vrijeme kao da je stalo.

``Kad bismo znali više o procesu biološkog starenja mogli bismo se pravednije odnositi prema ljudima`` istog hronološkog doba, kaže Moffitt te objašnjava kako je za neke osobe vrijeme za odlazak u penziju u određenom životnom dobu zapravo prerano jer su još uvijek u punoj snazi. Iako je još uvijek rano izvlačiti konkretne zaključke, istraživanje će pomoći u metodama ispitivanja usporavanja procesa starenja.

``Ako zaista želimo da pronađemo način da usporimo proces starenja kako bismo spriječili razvoj niza bolesti u starijem životnom dobu, istraživanja ćemo morati da sprovodimo na mlađim ljudima. Rezultati istraživanja daju nam nadu da će medicina uspjeti da uspori starenje i ljudima omogući zdraviji i aktivniji život``, zaključuje Moffitt.

Izvor: cafe.ba/ekskluziva.ba