Mitovi u koje smo vjerovali!

Grom ne udara u isto mjesto: Iako ste ovu izreku čuli masu puta, ona zapravo nije tačna. Tim za održavanje na Empajr stejt bildingu može potvrditi da je ta zgrada pogođena gromom barem 25 puta godišnje. Također, postoje izvještaji o ljudima koji su više nego jednom preživjeli udar groma, što očito pobija tvrdnju da grom ne udara dva puta u isto mjesto. Munja pogodi isto mjesto više od dvaput, i to se zapravo događa često.

Zdraviji proizvodi bez hemikalija: Zapravo, ne postoji nešto što je bez hemikalija. Sve što dodirnete je napravljeno od hemikalija, uključujući vodu, kiseonik u vazduhu, celulozu u travi, pijesak na plaži, vaši nokti, trepavice i mozak. Štaviše, ``prirodno`` nije uvijek jednako ``sigurnom``, a to može potvrditi činjenica da postoje stvari poput zmijskog otrova, meduze i postojanje azbesta koji je vrlo opasan za zdravlje.

Kućnu prašinu čini ljudska koža: Ova tvrdnja nije tačna, jer  kompozicija kućne prašine zavisi od toga gdje živite. Ipak, ona može biti mješavina prašine od građevinskog materijala, pijeska, tla, tkanine iz odjeće, biljnih vlakana, dijelova kose, polena i izmeta insekata. Samo mali dio kućne prašine sastoji se od ljuskica odumrle ljudske kože.

Zbog brijanja dlake su jače: Dlake su mrtvo tkivo i zato brijanje ne može uticati na oblik i veličinu folikula iz kojih dlake rastu. Ova je tvrdnja sasvim pogrešna.

Kosa i nokti rastu i nakon smrti: Da bi kosa i nokti rasli, folikule bi trebalo da budu žive. Kao i sa svim drugim ćelijama u tijelu ljudi, i ove ćelije odumiru kada čovjek umre. Nekoliko dana nakon smrti koža i tkivo tijela osuše se i smanje, zbog čega se čini da kosa i nokti na tijelu izgledaju kao da su narasli, iako nisu.

Prehladno je da bi sniježilo: Zapravo, nigdje na svijetu ne može biti toliko hladno da snijeg ne može padati. Meteorolozi znaju da sniježiti može na bilo kojoj temperaturi, pa i na Antarktiku, gdje je izmjereno čak minus 90 stepeni Celzijusovih. Samo na apsolutnoj nuli ne može sniježiti, a čak ni u dubokom svemiru nije toliko hladno.

Pravilo ``pet sekundi``: Mnogi ljudi su neoprezni kada jedu hranu koja im je ispala na pod, pozivajući se na takozvano pravilo pet sekundi. U pitanju je vjerovanje da je uredu pojesti komad hrane koja je pala na pod ako ona nije tamo ostala duže od pet sekundi. Ipak, bakterije, virusi i ostali paraziti mogu preživjeti vrlo dugo na prljavim površinama. I takvi oblici stvorenja mogu se kretati vrlo brzo, ma koliko se vi požurili da pokupite hranu s poda. Kada se pozivate na pravilo ``pet sekundi``, prvo se sjetite salmonele, ešerihije koli i ostalih takvih bakterija.

Izvor: nezavisne.com/ekskluziva.ba