Ukleti grad - Bodi!
U vrijeme zlatne groznice rudarski grad Bodi u Kaliforniji bio je pun života, a kad je ponestalo zlata, pustinjski grad ostao je i bez ljudi. Osnovao ga je 1859. godine Vejkman Bodi kad je nedaleko od ovog mjesta pronašao zlatnu žilu.
Prvobitni rudarski logor brzo je rastao u grad gdje se sjatilo na hiljade ljudi u potrazi za brzim bogaćenjem, što je mnogima i uspjelo u vrijeme kad je grad zarađivao godišnje 32 miliona dolara od zlata i sedam miliona od srebra, piše The Epoch Times.
Vejkman Bodi nije uspio da stigne do bogatstva i sreće, jer su ga prve zime našli smrznutog u snijegu na putu do susjednog grada Monovila. Uhvatila ga je mećava dok je išao da nabavi namirnice.
Grad je vrhunac dostigao između 1877. i 1881. godine kada je imao 65 salona i plesnih dvorana i stekao epitet najluđeg rudarskog grada. Do 1879. Bodi je imao populaciju od 5.000 do 7.000 ljudi i oko 2.000 objekata.
Dobio je i prve novine 1877. godine pod nazivom ``Pionirski žurnal``, kao i telegrafsku liniju.
U Bodiju je živjelo i nekoliko stotina Kineza koji su živjeli od prodaje povrća, prodaje drva i pranja veša. Kinezi su podigli čak i taoistički hram, ali i mnoštvo opijumskih brloga.
Grad je imao groblje na periferiji i mrtvačnicu, koja je bila jedina zgrada u gradu izgrađena od crvene cigle. Ubrzo su izgrađena i dva hotela, osnovana četiri dobrovoljna vatrogasna društva, duvački orkestar, željeznica, a dobili su i ulicu crvenih fenjera, kao i zatvor.
Ubistva, svađe i pljačke poštanskih kočija bile su svakodnevica. Kalifornijom je kružila anegdota o jednoj djevojčici koja se sa porodicom selila u Bodi i molila Bogu: ``Zbogom Bože, ja odlazim u Bodi.``
A Bodi je naprosto bujao. Međutim, 1913. dolazi do pada proizvodnje zlata. U saveznom popisu 1920. godine u Bodiju je živjelo svega 120 stanovnika. Posljednji rudnik je zatvoren 1942. Veliki požar 1892. je sravnio skoro pola grada, a onda je ponovo opustošio grad 1932. godine.
Danas je to gradić sa stotinjak kuća u koje zaviruju radoznali turisti. Bodi je od 1962. pod zaštitom države kao istorijski park i posjeti ga 200.000 turista godišnje.
Izvor: kolektiv.me/ekskluziva.ba
Podijeli komentar
Prijavi komentar
KOMENTARI
Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.