Velikani znanosti objavili 11 iznenađujućih predviđanja za 2017.!

Buzz Aldrin: Nova ``utrka za svemir``

Dr. Buzz Aldrin je drugi čovjek koji je hodao na Mjesecu, zagovornik je svemirske znanosti i planetarnog istraživanja te autor nekoliko knjiga. Živi u Satellite Beachu, na Floridi.

``Predviđam ujedinjeniji pristup građanskog, vojnog i industrijskog svemirskog sektora SAD-a. Spremite se i za intenzivno natjecanje u sustavima za let u svemir. Ova komercijalna utrka dovest će do tehničkih i poslovnih inovacija koje još ne razumijemo.

Glavni će igrači biti Blue Origin Group, Virgin Galactic SpaceShipTwo, Boeing CST-100 Starliner i SpaceX, sa svojim Dragon 2 kapsulama.

Očekujem da će Elon Musk i njegov SpaceX lansirati svoj teški lanser Falcon. Kina će koristiti svoje nove potisnike kako bi ubrzali izgradnju vlastite svemirske postaje. Nadalje, mogli bi doći i do Mjeseca te na Zemlju vratiti uzorke nakon više od 40 godina. Na kraju, bit će iznenađenja s Marsa. Saznat ćemo je li metan na Marsu proizvod tamošnjih mikroba``.

Julle Brefcynski-Lewis: Resetiranje virtualne stvarnosti

Doktorica Julie Brefcynski-Lewis je asistentica fiziologije i farmakologije na sveučilištu West Virginia. Proučavala je više funkcije mozga, poput pažnje, emocija, društvenih interakcija i meditacije.

``Znanstvena metoda svoje korijene ima u objektivnosti te mislim da će 2017. godina biti obilježena time kako će se znanost prilagoditi promjenama u društvenom krajoliku. Točnije, stavu javnosti, financiranju, globalnom sudjelovanju, itd.

Predviđam da će virtualna stvarnost (VR) imati velikog utjecaja na izvođenje i prenošenje znanosti. Mi prilagođavamo PET tehnologiju (Positron emission tomography – Tomografija emisije pozitrona), a ostali laboratoriji koriste VR kako bi istraživali oblike i funkcije neurona i molekula te je veoma vjerojatno da će to postati utočište za ljudske interakcije te proizvesti uzbudljive nove studije o ljudskom ponašanju``.

George Church: Čudesna obrada gena

Dr. George Church je profesor genetike na Harvardu i direktor personalgenomes.org te autor.

``Ove godine ćemo vidjeti veliki napredak u čitanju i pisanju genoma, organa i ekosustava. Nadići ćemo male ``obrade`` genoma i doći do ``pisanja``, s praktičnim posljedicama, kao što su otpornost na viruse. Nova će mikroskopija omogućiti molekularne atlase cijelih tijela. Ti će atlasi biti recepti za stvaranje bilo kakvih tipova tkiva i transplantaciju među vrstama. Kod ekosustava doći će do kontrole prenositelja smrtonosnih bolesti kao što su malarija, tropske bolesti i Lajmske bolesti.

Genetsko inženjering će obrnuti procese starenja i izumiranja. Super-kompaktno kodiranje DNA će nam omogućiti interakciju s mozgovima``.

Kate Darling: Umjetna inteligencija kreće kući

Dr. Kate Darling istražuje društvenu robotiku i provodi eksperimentalne studije interakcija između robota i čovjeka. U svom se radu bavi emocionalnom povezanošću između čovjeka i strojeva koji se doimaju živima.

``Uzbuđena sam zbog robotskih osobnih asistenata. Sve više ćemo susretati UI proizvode u vlastitom domu – osobito one koji se aktiviraju glasom.

Ti su roboti u primitivnoj fazi, nisu baš sposobni te su puni mana. Ali za njima vlada velika potražnja. To je zbog toga što mogu obavljati neke korisne zadatke (čitanje naglas, paljenje svjetala, uključivanje glazbe), i jer ljudi uživaju u interakciji s njima. Mane i ograničenja dio su njihovog šarma``.

Katherine Freese: Odgovor na to što tamna materija jest?

Dr. Katherine Freese je profesorica fizike na sveučilištu Michigan i stručnjakinja za tamnu materiju te autorica knjige.

``Moj se rad fokusira na otkrivanje od čega se sastoji svemir. Atomska tvar sačinjava samo 5% svemira. Većina svemira sastoji se od tamne tvari, a nas zanima što je to.

Zasad je samo jedan eksperiment otkrio nagovještaj tamne tvari: talijanski DAMA eksperiment. Baziran je na mom radu, tako da jedva čekam otkriti jesu li u pravu. 2017. godine će se izvesti još tri eksperimenta te je moguće da će se konačno riješiti zagonetka stara više od 80 godina``.

Lawrence Krauss: Napredak u kvantnim računalima

Dr. Lawrence Krauss je profesor istraživanja Zemlje i svemira i direktor projekta Origins na sveučilištu Arizona. Autor je 9 knjiga.

Čini mi se da kvantna računala veoma brzo evoluiraju. Očekujem napretke na tom području, ili na području kvantne teleportacije ili enkripcije.

Također, mogli bismo dobiti nove podatke o gravitacijskim valovima iz najranijih trenutaka Velikog praska. To bi moglo jako utjecati na naše shvaćanje svemira.

Ne nadam se baš nekom razvoju u CERN-u, ali opet, nisam niti očekivao da će otkriti Higgsov bozon. Ako otkriju nove čestice to će utjecati na budućnost fizike čestica.

Jennifer Kuzma: ``Genetski porivi`` postaju stvarnost

Dr. Jennifer Kuzma je profesorica društvenih znanosti i suosnivačica i sudirektorica Centra za Genetsko Inženjerstvo i Društvo na sveučilištu North Carolina.

``Prirodoslovci su otkrili nove alate koji mogu mijenjati gene u živim organizmima ili ubacivati nove gene na određene lokacije u genomu. Biolozi su otkrili da mogu utjecati na populacije u divljini pomoću ``genetskih poriva``. Teoretski je moguće u divljinu pustiti nekoliko primjeraka određene vrste te se tad gen može širiti populacijom. Mogli bi se koristiti za zaštitu ugroženih vrsta od bolesti ili za smanjenje populacije neželjenih vrsta.

Takvi su proizvodi već na tržištu. Iako su samo testirani u laboratoriju, mogli bi vidjeti prve organizme već 2017. godine. Ta sposobnost promjene gena zahtijeva širu javnu raspravu, ali politička volja da se o tim temama raspravlja s javnosti ne postoji u ovom trenutku``.

Janet Hering: Širenje kružne ekonomije

Dr. Janet Hering upraviteljica je švicarskog Federalnog instituta pomorske znanosti i tehnologije i profesorica okolišne biogeokemije na švicarskom Federalnom institutu tehnologije.

``Koncept kružne ekonomije odnosi se na ``izvlačenje maksimalne vrijednosti i upotrebe iz svih sirovih materijala, proizvoda i otpada, poticanje uštede energije i smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova``. Ovaj koncept sve više koriste gradovi diljem svijeta te iz kanalizacije dobivaju toplinu, iz otpadnih voda pune vodonosnike i proizvode vodu za industriju, proizvode poljoprivredna gnojiva iz urina te gorive pelete iz otpadnog mulja.

Od 2010. godine polovica čovječanstva živi u gradovima te zbog toga kružna ekonomija ima potencijala biti glavni faktor urbane održivosti. Broj gradova koji je koriste rast će u 2017. godini``.

Tracey Holloway: Bolje predviđanje vremena

Dr. Tracey Holloway profesorica je atmosferskih i oceanskih znanosti na sveučilištu Wisconsin te šefica NASA-inog tima za Primijenjenu znanost zdravlja i kvalitete zraka.

``Ova će godina donijeti velike napretke u nadziranju Zemlje iz zraka. NASA je lansirala novi geostacionarni satelit te će on u 2017. godini poboljšati predviđanje vremena i upravljanje okolišem.

Sateliti već vide našu atmosferu te je to promijenilo predviđanje vremena, odgovore na katastrofe i javno zdravstvo. Ali s novim satelitom, GOES-16, imat ćemo podatke iz minute u minutu. To je veliki napredak od sadašnjih satelita koji slikaju samo jednom ili dvaput dnevno.

Svaki novi satelit je vrelo podataka, a moj se rad fokusira na to da od tih čudesnih očiju na nebu izvučemo maksimalnu korist``.

Ainissa Ramirez: Jedna čudesna pomrčina

Dr. Ainissa Ramirez je znanstvenica i autorica. Voditeljica je podcasta Science Underground, te piše knjigu o utjecaju materijala na povijest i kulturu.

``Jedan od najvećih događaja u 2017. biti će potpuna pomrčina sunca, 21. kolovoza. Tama traje samo nekoliko minuta, ali nas podsjeća da smo svi dio nečeg velikog. Povezuje nas i s poviješću.

Pomrčine su zaustavljale ratove, jedna je pomrčina pomogla Einsteinu da dokaže teoriju relativnosti te je čak i Thomas Edison dobio inspiraciju za žarulju od pomrčine.

Ovog kolovoza svi ćemo dobiti priliku da budemo povezani s prirodom, znanošću i jedni s drugima. Možda ćemo kad prođe tama pronaći nove načine da se povežemo.

Carlo Ratti: sazrijevanje samovozećih vozila

Dr. Carlo Ratti je profesor na MIT-u te voditelj Senseable City Laboratorija i autor knjige.

``Zaboravite samovozeće katastrofe 2016.! 2017. će biti godina samovožnje i istraživanja kako utječe na naše gradove. 

Ta vozila uništit će razliku između privatnog i javnog transporta. ``Vaš`` automobil mogao bi vas odvesti na posao, a onda umjesto da ostane na parkingu, voziti nekog drugog do odredišta.

To bi značilo da grad u kojem možemo tako putovati ne bi trebao toliki broj automobila. Potencijalno, to bi moglo smanjiti cijenu infrastrukture mobilnosti i energije koja odlazi na održavanje iste.

Nadalje, auti bez vozača mogli bi jako utjecati na naš životni stil i dnevne aktivnosti. Dok vozimo mogli bismo čitati knjigu, spavati, jesti, pisati poruke ili voditi ljubav (više nego dosad)``.

(Index.hr)